If you want to be successful in studying then you should visit writemyassignmentuk resource. The professionals from this platform do my assignment UK on the highest level, which allows me to be the best at my course.

Galerija Miroslav Kraljević (GMK). Prostor za istraživanje suvremenih umjetničkih praksi.

Galerija Miroslav Kraljević (GMK) djeluje kao nezavisna i neprofitna platforma, usmjerena na proučavanje, poticanje, istraživanje, dokumentiranje i reinterpretaciju suvremenih umjetničkih i intelektualnih praksi, kako na hrvatskoj, tako i na međunarodnoj razini. GMK, postavljen kao otvoreni prostor, fokusira se na analizu suvremenih društvenih i estetskih fenomena, istražujući interakciju između društvenih trendova i umjetničkog izražavanja. Predanost galerije interdisciplinarnosti proizlazi iz prepoznavanja da inovacije često nastaju kao rezultat sinergije različitih disciplina i umjetničkih praksi.

Aktivnosti GMK-a uključuju podršku eksperimentalnim, hibridnim i transdisciplinarnim radovima, posebno u područjima umjetničke produkcije, teorijskih istraživanja i diskurzivnih praksi. GMK promiče umjetničku slobodu, pluralizam i inkluzivnost, nudeći prostor za kritičku analizu, umjetničku produkciju i interaktivnu razmjenu mišljenja. Kao platforma, otvoren je za eksperimentiranje, propitivanje i dekonstrukciju tradicionalnih paradigmi u umjetnosti.

GMK proširuje svoje djelovanje izvan fizičkog prostora namijenjenog izložbama, radionicama, predavanjima i diskusijama, postajući i virtualni prostor za istraživanje, analizu i razmjenu ideja. Takav model djelovanja promiče susret, sukreaciju i uspostavu dijaloga među umjetnicima, kritičarima, teoretičarima i širom javnošću. Podržava umjetničke forme koje izazivaju konvencionalne poglede. Osim klasičnih umjetničkih artefakata, galerija promiče i diskurs, gestu, performans, misao, kao i transmedijalno djelovanje.

Programi galerije su od početka razvijani pod vodstvom savjeta nezavisnih stručnjaka, uključujući umjetnike, povjesničare umjetnosti i kritičare, čime se osigurava njihova relevantnost i aktualnost u suvremenom umjetničkom diskursu.

Rezidencijalni programi

Rezidencijalni programi GMK-a djeluju kao platforma gdje umjetnici i kustosi dobivaju potreban prostor za istraživanje, razvoj i realizaciju svojih konceptualnih zamisli. Ovi programi omogućuju participantima fokusiranje na svoj rad, pružajući im potrebne resurse, podršku i vremenski okvir za duboko uranjanje u svoju praksu. Tijekom boravka, rezidenti su potaknuti da produbljuju i šire svoje umjetničke metode, estetske stavove i konceptualne okvire.

Otvoreni studio

Otvoreni studio je interaktivna platforma, inkubator za ideje i mjesto za kritičku razmjenu koji dekonstruira uobičajene percepcije galerijskog prostora kao isključivo izložbenog/prezentacijskog. Kao vitalna komponenta djelovanja GMK-a, Otvoreni studio služi kao prostor za susret, suradnju i zajedničko stvaranje između umjetnika, kustosa, kritičara i publike. Uz fizički prostor za rad i istraživanje, umjetnici imaju priliku za neposrednu razmjenu s publikom, što otvara mogućnosti za povratne informacije, kritički dijalog i proširenje perspektiva.

Tvornica

Godišnji natječaj Tvornica ključni je mehanizam kroz koji GMK potiče i podržava umjetnike i umjetničke kolektive u stvaranju i izlaganju novih umjetničkih djela. Tvornica se bavi poticanjem razvoja i izlaganjem umjetničkih ideja i projekata u ranim fazama, pružajući umjetnicima stabilne uvjete za rad. Natječaj je koncipiran kako bi se umjetnicima pružila potrebna financijska i prostorna podrška, prepoznajući da mnogi umjetnički projekti često zahtijevaju resurse koji nisu uvijek dostupni ili profitabilni. Ideja je potaknuti umjetnike na stvaranje i razvijanje djela koja izazivaju konvencionalne okvire, nudeći priliku za inovativnost, kreativnost i izražavanje. Odabrani umjetnik ili kolektiv dobiva savjetodavnu podršku od kustosa GMK-a tijekom procesa stvaranja rada, kao i pristup svim galerijskim resursima. 

Povijest

Galerija je dobila ime po Miroslavu Kraljeviću, umjetniku čiji je rad utjecao na likovnu umjetnost u Hrvatskoj na početku 20. stoljeća. Nastala je inicijativom skupine nezavisnih kustosa, kritičara i umjetnika. Galeriju je od njenih početaka vodio povjesničar umjetnosti Branko Franceschi te je za njegovog vodstva – s preko 350 organiziranih izložbi, performansa, predavanja i prezentacija lokalnih i međunarodnih umjetnika – postala jedan od značajnih izložbenih prostora u Hrvatskoj, stječući relevantan međunarodni ugled.

Antonia Majača preuzima vodstvo 2005. godine i, u suradnji s Ivanom Bago, preusmjerava galerijski program prema dugoročnom bavljenju tematskim klasterima, prvenstveno oko pitanja vezanih uz političko, kulturno i estetsko sjećanje, uključujući povijest same galerije i njenu povezanost s nasljeđem socijalističkog samoupravljanja. Umjetnici čija su djela naručena i predstavljena na izložbama uključuju, između ostalih, Sanju Iveković, Omera Fasta, Asiera Mendizabala, Ahmeta Oguta, Mladena Stilinovića, Igora Grubića, Patriciu Esquivias, Nicolinu van Harskamp, grupu Spomenik i brojne druge. Od 2009. godine, program galerije razvija se u suradnji s diskurzivnim, izložbenim i izdavačkim projektima DeLVe | Instituta za trajanje, mjesto i varijable (www.delve.hr).

Ana Kovačić i Lea Vene vode galeriju od 2012. do 2021. godine, stavljajući naglasak na promociju i prezentaciju lokalnih mladih umjetnika. Inicirana su dva nova projekta: Otvoreni studio i Tvornica. Oba projekta potiču produkciju novih radova te otvaraju prostor galerije prema procesualnom djelovanju. Galerija postaje ključno mjesto za mladu umjetničku scenu, osiguravajući dugoročnu kustosku i produkcijsku podršku.

Prvi veliki međunarodni projekt koje ostvaruju u ovom prostoru, zajedno sa Sanjom Sekelj, bio je “Likvidacija”, realiziran u suradnji s centrom Stacion iz Prištine i samostalnom kustosicom Sarah Lookofsky iz New Yorka. “Likvidacija” se bavi raznim aspektima procesa privatizacije, a kulminira 2014. godine velikom međunarodnom izložbom u galeriji i javnim prostorima grada te konferencijom. U okviru programa galerije, pokrenute su višegodišnje suradnje s romskom zajednicom u Vrtnom putu, umjetnička istraživanja u suradnji sa ZMAG-om, te serije edukativnih i participativnih programa za djecu i osobe starije životne dobi. Pred kraj svog djelovanja u GMK-u, zajedno sa Sanjom Sekelj s kojom su nekoliko godina vodile program galerije, inicirale su istraživanje i revidiranje povijesti ovog prostora te su povodom 34. obljetnice postojanja galerije 2021. godine uredile i predstavile publikaciju “Strujanja”.

Od samih je početaka značaj galerije podržavan od strane kompanije Ina-Naftaplin, u čijoj je zgradi galerija smještena. Prepoznat je i od strane Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija, diplomatskih predstavništava, kulturnih centara, fondacija i privatnih sponzora koji svojim donacijama omogućavaju realizaciju njenih programa. Vijeće Europe uvrstilo je galeriju u Apollonia Guide, vodič za Srednju i Istočnu Europu, a 1997. godine Galerija Miroslav Kraljević pokrenula je prvu neprofitnu internetsku stranicu u Hrvatskoj. Zbog svog je značaja, kao jednog od najvećih resursa o suvremenoj umjetnosti u Hrvatskoj, ta stranica galerije 2000. godine uvrštena na UNESCO popis globalno relevantnih kulturnih resursa.

Galerija neprekidno djeluje od 1986. godine na adresi Šubićeva 29. Bila je dio udruge KUD INA do 2017. godine, kada se zbog transparentnijeg i usmjerenijeg upravljanja odvojila i formirala Generator multidisciplinarnih koprodukcija (GMK) – neprofitnu udrugu, čije su osnivačice tadašnje voditeljice i kustosice Ana Kovačić, Sanja Sekelj i Lea Vene. Novoformirana udruga je pravna i programska slijednica dotadašnjeg rada GMK-a, čime se održava neprekinuto javno, kulturno i umjetničko djelovanje galerije.

Tijekom posljednjeg desetljeća, Galerija Miroslav Kraljević postepeno je izgradila svoj ugled kao mjesto koje okuplja i predstavlja širok spektar umjetnika, od nadolazećih do već etabliranih.

S ciljem uspostavljanja ravnoteže između domaćih i međunarodnih umjetničkih praksi, galerija nastavlja s fokusom na pružanju prostora za eksperimentalni rad, istraživanje i diskusije u okviru suvremene umjetnosti. Kroz razne faze i promjene u vođenju, galerija je ostala vjerna svojoj osnovnoj misiji kao centra za suvremenu umjetnost.

Tim GMK:

  • Maja Pavlinić, voditeljica galerije i kustosica
  • Tea Matanović, producentica
  • Petar Vranjković, vanjski programski koordinator
  • Barbara Gregov, vanjska programska suradnica za 2023.

Umjetnički savjet galerije:

  • Tihana Bertek
  • Tin Dožić
  • Ana Kovačić
  • Sonja Pregrad
  • Lea Vene

Umjetnički direktori_ce:

  • Branko Franceschi (1989. – 2004.)
  • Antonia Majača (2004. – 2012.)
  • Ana Kovačić i Lea Vene (2012. – 2021.)
  • Lovro Japundžić i Maja Pavlinić (2021. – 2023.)

Prijašnje članice kustoskog tima:

  • Ivana Bago (2005. – 2012.)
  • Sanja Sekelj (2013. – 2016.)

Kustoski asistenti_ce na programu stručnog osposobljavanja:

  • Irena Tomašić
  • Tina Rajić
  • Lovro Japundžić (2017.)
  • Matija Prica (2018.)
  • Maja Pavlinić (2019.)
  • Marko Gutić Mižimakov (2019. – 2020.)