U petak, 6. svibnja u 19 h, u Galeriji Miroslav Kraljević održat će se razgovor s Beti Žerovc, slovenskom povjesničarkom umjetnosti, teoretičarkom i kustosicom, povodom predstavljanja njezine najnovije knjige Kada stavovi postanu norma: suvremeni kustos i institucionalna umjetnost. Knjiga je objavljena zahvaljujući suradnji između Igor Zabel Association for Culture and Theory (Ljubljana) i Archive Books (Berlin), dok promociju organiziraju G-MK i Kustoska platforma, u sklopu kontinuiranog programa ‘Meet the Curator’.
Knjiga Beti Žerovc zbirka je eseja i intervjua na temu kustoskih praksi u kontekstu suvremene umjetnosti. U toj vrlo opsežnoj i slojevitoj publikaciji, autorica propituje kustoske prakse u širokom društveno-političkom i ekonomskom okruženju, ali i u odnosu prema paradigmatskim obratima koji su se dogodili u svijetu umjetnosti tijekom prošlog stoljeća. Žerovc analizira poziciju kustosa kao ključne figure koja se pojavljajuje, razvija, te participira u institucionalizaciji suvremene umjetnosti tvrdeći da upravo kroz kustosa institucionalna umjetnost dolazi do svoje reformulacije.
Dok prvi dio knjige etablira povijesni i kontekstualni okvir za razumijevanje fenomena kuriranja i skicira obrise moći te aktivnosti kustosa suvremene umjetnosti, kasniji eseji autorice analiziraju globalno širenje kustoskih praksi, kao i politizaciju polja i mogućnosti društveno-političkih namjera suvremenih izložbi i ostalih kustoskih projektnih formi. Zadnji segment knjige bavi se idejom kustosa kao umjetnika i kurirane izložbe suvremene umjetnosti kao umjetničkog medija, događaja, rituala. Knjiga sadrži i pogovor renomirane teoretičarke Mary Ann Staniszewski, autorice referentne knjige u ovom području, The Power of Display: A History of Installations Exhibition at the Museum of Modern Art (MIT, 1998).
Beti Žerovc je slovenska povjesničarka i teoretičarka umjetnosti. Predaje na Odsjeku za povijest umjetnosti ljubljanskog Filozofskog fakulteta. Njezin istraživački fokus čine vizualne umjetnosti i svijet umjetnosti od sredine 19. stoljeća naovamo, s posebnim fokusom na njihovu ulogu u društvu. Kroz posljednjih 15 godina njezin se interes usmjerio na fenomen kustosa suvremene umjetnosti, izložbe suvremene umjetnosti kao medija i promjene uloge umjetničkih institucija.
