Pozivamo Vas na otvorenje izložbe Baranjske umjetničke kolonije u utorak, 13.05.2008. u 19 sati u Galeriji Miroslav Kraljević. Izložba obuhvaća nove radove umjetnica i umjetnika koji su nastali tijekom njihova boravka na koloniji i kojima je svima zajednički kontekst mjesta nastanka. Bit će predstavljeni radovi Tomislava Brajnovića, Vladimira Freliha, Ivana Ladislava Galete, Zlatka Kopljara, Jelene Kovačević, Ines Krasić, Andreje Kulunčić, Ines Matijević, Kate Mijatović, Zorana Pavelića i Svena Stilinovića.
Galerija Miroslav Kraljević i ove godine zagrebačkoj publici predstavlja djelovanje Baranjske umjetničke kolonije, projekta koji su inicirali umjetnica Kata Mijatović i umjetnik Zoran Pavelić, a koji je 2007. godine obilježio svoje četvrto izdanje. Baranjska umjetnička kolonija organizirana je od 23. do 26. kolovoza 2007. godine u kompleksu dvorca Tikveš u Kopačkom ritu. Izložba obuhvaća nove radove umjetnica i umjetnika koji su nastali tijekom njihova boravka na koloniji i kojima je svima zajednički kontekst mjesta nastanka. Bit će predstavljeni radovi Tomislava Brajnovića, Vladimira Freliha, Ivana Ladislava Galete, Zlatka Kopljara, Jelene Kovačević, Ines Krasić, Andreje Kulunčić, Ines Matijević, Kate Mijatović, Zorana Pavelića i Svena Stilinovića. Iz predgovora u katalogu: Najbrojniji dio radova nastalih u Baranji ove godine govori o mjestu svog nastanka, potaknut ili izravno vezan uz političku povijest konkretnog teritorija i ulogu arhitekture u njezinim iščitavanjima.
Dvorac u Tikvešu, u Kopačkom ritu, takozvani Titov dvorac, povijesni je simbol i fizička ruina, kontekstualiziran iz različitih aspekata radovima više umjetnika. O njegovoj povijesti može se doznati da su historicistički kompleks dvorca s ladanjskom vilom i malom kapelicom u 19. stoljeću izgradili Habsburgovci i da je povijest dvorca povezana s gospodarenjem nad prirodom tog područja. Bio je rezidencijalno lovačko središte, namijenjeno za goste dvora i vladare, a nakon II. svjetskog rata postaje lovačkim središtem Josipa Broza koji je ovdje boravio u lovu sa svojim uzvanicima. Tada je izgrađen, tijekom 1970-ih, i modernistički aneks dvorca. Čitav dvorac potpuno je opljačkan i devastiran tijekom ratne okupacije Baranje na početku 1990-ih, čime odnos prirodnog i izgrađenog okoliša u Tikvešu na specifičan način postaje vidljiv u krajnostima. U idiličnoj prirodi, građevina golih zidova doima se poput sablasti, istovremeno aktivirajući diskurze fikcionalizacije, ali i preispitivanja i rekonstruiranja memorije, arheologiziranja i dokumentiranja preostalih tragova povijesti ili projektiranja imaginarne budućnosti. (Ana-Marija Koljanin)
