“Ako onaj nedostajući u pitanju Add a missing place? Google Maps-a shvatimo u poetičko-antropološkom smislu, izložba ‘Zlatna obala’ mogla bi da bude upravo o ponovnom pronalasku tog objekta/mesta koje nedostaje.’Zlatna obala’ je multimedijalni i transdisciplinarni projekat koji se temelji na studijama sećanja – pre svega oslanjajući se na ideju napetosti između pamćenja i istorije, dok izložba koja je iz njega proistekla paradoksalno predočava sakupljena sećanja i iskustva u vidu klasičnog muzeološkog hronološkog narativa. Tok izložbe predstavlja hod kroz decenije hotela ‘Zlatna obala’, od 1970. do 2013. godine, poetiku i politiku propadanja: turističkog diskursa, nekoliko država i konkretnog lokaliteta okruženog bujnom južnomediteranskom vegetacijom.Tematski, svi se materijali ujedinjuju oko crnogorskog hotelsko-turističkog kompleksa u Sutomoru – Hotela Inex, ‘Zlatne obale’, koji je paradigmatski primer turističkog objekta mišljenog da bude destinacija visokog kvaliteta: od bungalova među brojnim planski zasađenim vrstama biljaka, preko restorana na krovu i bazena sa morskom vodom, pa sve do kuglane, bioskopa i proslava Novih godina na kojima je sviralo po tri benda istovremeno. Naknadno se ovaj hotel, kao i brojni drugi sličnog kapaciteta i ambicija, razvijao i propadao paralelno sa društveno-političkim okolnostima. Nakon preživljenog zemljotresa 1979. godine na neuzdrmanim temeljima, “Zlatna obala” će nakon raspada Jugoslavije sasvim izgubiti na grandioznosti, a unutrašnji rad hotela na poboljšanju sopstvenih mogućnosti postaće sve ređi. Tokom 90-ih bazen je zatvoren, a gosti hotela umesto dobrostojećih zapadnoevropskih turista postaju isključivo porodice iz jugoistočne Evrope.Izložba ‘Zlatna obala’ pokušava da pozicionira doslovnu i figurativnu arhitekturu privatnog naspram snažnog političkog i sociološkog konteksta. Ova dva spajaju se u diptih koji, u značenjskom i formalnom smislu, autorku okupira pri kreiranju i mišljenju projekta. Tako se i srž ovog hibridnog istraživačkog rada nalazi u dihotomiji javno dostupnih sadržaja (agencijske ponude / turistički prospekti / novinski članci / javni pozivi) i privatne arhive, odnosno porodičnih sećanja (autorkinih, ali i srodnih, preuzetih za potrebe projekta). Dihotomija je vidljiva i unutar samih informativnih materijala, između dva upotrebna jezika: brošurnog, slatkorečivog, i preciznog, birokratskog, taksativnog. Ovakva semiotička previranja u promatranju i reprezentaciji jedne građevine dodatno potcrtavaju njen put od uzdizanja na divljoj plaži do privatizacije koja ni nakon 7 godina nije iznedrila najavljivani ‘najluksuzniji rizort Mediterana’.”
Maša Seničić: scenaristica, pjesnikinja i novinarka. Diplomirala je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu te na istom fakultetu trenutno pohađa doktorski studij iz područja teorije filma i medija. Surađivala je na različitim domaćim i međunarodnim projektima, prije svega u polju filma kao autorica i suradnica, a zatim u kazalištu i na radiju. Piše prozu i poeziju koja je objavljivana u domaćim i regionalnim časopisima, zbornicima i online publikacijama. Bavi se studijima sjećanja i digitalnom humanistikom.
Otvorenje izložbe održat će se u utorak u 19h u GMK
Autorska vodstva izložbom održat će se 28., 29., i 30. listopada (srijeda, četvrtak i petak) u 18 sati te u subotu, 31. listopada u 12 sati.
S obzirom na epidemiološku situaciju, broj će posjetitelja na vodstvima biti ograničen pa molimo sve zainteresirane da svoje sudjelovanje prijave na email adresu: sfius@sfius.org
Izložba je otvorena od 27. do 31. listopada i to od utorka do petka od 14 – 20h te subotom od 10 – 15h
Izložbu i projekt organizirala je udruga Sf:ius – zanimljive neispričane priče.