Teret rizika što ga mladi umjetnik preuzima obznanjujući javnosti da u sve prisutnijoj kakofoniji glasova i znakova konačno i on ima nešto za reći, proporcionalan je odgovornosti kojom javnost i struka, a i autor ovih redova, mogu prihvatiti ponuđeni izazov. Rizik je obostran. Izazvan estetskim činom te kulturom intelektualne i emotivne znatiželje, ublažen je svojom dijaloškom osnovom na poetskoj, metaforičkoj i etičkoj razini. To je karika koja umjetnika i sredinu u kojoj djeluje spaja u jedinstvenu cjelinu, i sve nas, umjetnika i publiku, stavlja u vrstu manje ili više osamljenih lutalica u svijetu koji pravocrtno i pretežno jednodimenzionalno ide svršetku Milenija.
Učinilo mi se potrebnim u predgovor izložbe Svebora Vidmara ugraditi ovih nekoliko uvodnih retoričkh napomena kako neoprezno i prebrzo ne bih skrenuo pažnju s oblika u vremenu i prostoru na oblike u materijalu i duhu. O time determinirajućim koordinatama što sudbinski određuju gotovo svako umjetničko djelo treba pažljivo voditi računa, dakako ne zbog neke potrebe švicarske preciznosti ili kartezijanstva, već kako bi u taj sustav mogli ugraditi sve one silnice i pravce koji ga osporavaju te ga čine manje strašnim, činjenično prihvatljivim i podnošljivijim. Umjetniku je podarena ta sposobnost da taj, često puta nesvjesni otpor sustavu oblikuje na estetskoj ravni te da plemenitim sredstvima i likovnim jezikom uspostavi potrebnu dijalošku ravnotežu između univerzuma koji ga okružuje i vlastite osame.
Tri stotine i šezdeset i pet autoportreta umjetnika vrsta je estetskog, ali i psihološkog diskursa koji u cjelini i detalju predstavlja, javno izloženu, bilansu intimne radosti i tuge, dosega i dilema, vitalizma i ništavila. Pretvorba lika u znak i transformacija znaka u razigranu grafičku igru različiti su vidovi preobrazbe fizičke pojavnosti u metafizički fluid, i upravo u tom alkemijskom poslu Vidmar pokazuje upornost i zavidnu vještinu. Su-očen sa svojom vlastitom naslikanom slikom, Vidmar gotovo minijaturističkom minucioznošću i kroničarskom urednošću stvara dnevnik svog postojanja, duhovnih, ali i fizičkih mijena kroz koje prolazi i u kojima sudjeluje. Frontalnost njegova lika ne ostavlja sumnju. Suočenje nije lako, naziru se tragovi drame oka i duha, drame odnosa stvarnog i nestvarnog, i bilo bi sve to doista opasno kada u sve to što je pred nama ne bi bila ugrađena jedna fina čuvstvena crta umjetničkog bića koja ispovijed pretvara u likovnu misao. U njoj su sadržani početak i kraj ovog „kratkog susreta“ s umjetnikom koji je u svojem liku našao motiv izjednačenja općeg i pojedinačnog, i priliku da opće i pojedinačno pokuša pomiriti tri stotine i šezdeset i pet puta u cjelini izuzetna grafičkog rafinmana, ali i ontološke upitnosti.
Želimir Koščević
ŽIVOTOPIS
Svebor Vidmar rođen je 1973. godine u Zagrebu. Apsolvent je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, Nastavnički odjel, slikarski smjer u klasi Prof. Miroslava šuteja. Godine 1997. dobitnik je stipendije u trajanju od pet mjeseci u „Kulturzentrumu BINZ 39“, Scuol, švicarska. Ciklus „Face off“ izveden je tehnikama tuš, lavirani tuš, tempera i akrilik na papiru dimenzija 29,7 x 21 cm, 1998. godine.
SAMOSTALNE IZLOŽBE
1992. Ciklus „Balade Petrice kerempuha“, Salon „Izidor Kršnjavi“, Zagreb, Hrvatska 1995. „Graf & Schelble Galerie“, Basel, švicarska Galerija „Mala“, Zagreb, Hrvatska 1997. Ciklus „Face to Face“, „Graf & Scheble Galerie“, Basel, švicarska 1998. Ciklus „Face off“, Galerija „Miroslav Kraljević“, Zagreb, Hrvatska
GRUPNE IZLOŽBE
1991. Likovna mladež za Hrvatsku, Galerija „Karas“, Zagreb 1992. „Taj divni božji svijet“, DUH, Zagreb Maturalni radovi, Salon „Izidor Kršnjavi“, Zagreb 1994. Likovna stvaraonica HV-a, Starogradska vijećnica, Zagreb 1995. Hrvatska likovna stvaraonica, Galerija „Sveta Hrvatska“, Zagreb 1996. ART COLOGNE, Koln, Njemačka Salon malog formata, Split 1997. Mix, „Graf & Schelble Galerie“, Basel „Pasionska baština“, MGC, Zagreb „U klasi prof. šuteja“, SC, Zagreb Festival akvarela Hrvatske, Split Instalacija EXIT, „Kulturzentrum BINZ 39“ Scoul 1998. „Pasionska baština“, MGC, Zagreb „Izložba diplomanata ALU“, Zagreb
NAGRADE
1996. Zlatna medalja za edukaciju – INPEX 96, Pittsburgh, USA, za „Likovnu pernicu“ (grupa autora)
