Valerija Cerovec: KUKAVICA

Nova izložba u prostoru 8ice (GMK)

Otvorenje: 12.04. u 19 h
Trajanje: 12.04. – 30.04.2023.

Radno vrijeme > uto-pet: 14-20 / sub: 10-15

Valerija Cerovec: KUKAVICA

Kukavica je, prema Hrvatskoj enciklopediji, ptica selica iz porodice kukavica koja svoja jaja odlaže u gnijezda manjih ptica pjevica. Izgledom, jaja podsjećaju na jaja ptice domaćina. Specifično parazitiranje gnijezda kukavici omogućava da smanjuje broj drugih jedinki jer se brže liježe iz jajeta od ptice domaćina. 

Kukavica je, prema detaljnom istraživanju iz 2001. doktorice znanosti B.G. s Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, samouka ornitologinja i medij koja je 60-ih godina prošlog stoljeća privukla pažnju ornitološke znanstvene zajednice svojom studijom o kukavičjim jajima. Anonimnost studije i rada znanstvenice potakla je javnost da autorici nadjene nadimak Kukavica.

Valerija Cerovec u radu Kukavica transformira jedan narativ u detaljnu, digitalnu bazu podataka te ju nanovo oblikuje u eksplorativni diskurs. U priču nas uvodi intimna, prepoznatljiva, ambijentalna instalacija temeljena na estetici 2000-ih: zastarjelo kućište računala, katodni monitor, žična tipkovnica i miš povrh starog radnog stola. Pogled nam privlači zaslon s nekoliko ikona koje upućuju na svakodnevni sveučilišni rad dr.sc. B.G. i datoteka s digitalnim arhivom o Kukavici. Otvaranjem sistematizirane baze podataka, publika, vođena audio zapisom, otkriva poglavlja i tragove čime se raslojava priča. Kružna koncepcija poglavlja potencira znatiželju i poziva na dublje poniranje u istraživanje. 

U središtu je istraživanje fiktivne autorice, doktorice znanosti B.G. koja proučava samouku ornitologinju – Kukavicu. Dr.sc. B.G. ranih je 2000-ih naišla na život i djelo Kukavice pripremajući silab za kolegij Književnost i priroda. Tijekom proučavanja Kukavice otkriva kako je zahvaljujući pažljivom i pronicljivom proučavanju pigmenata na jajima kukavica osvojila ornitološku zajednicu unatoč nedostatku formalnog znanstvenog obrazovanja. Međutim daljnjim uvidom u arhivski materijal (bilješke, dnevnički zapisi, osobna pisma, literatura i drugi materijali) dr.sc. B.G. otkriva zaokret u Kukavičinom radu koji biva usmjeren na metafizičko, umjetničko i vidovnjačko. Uslijed zaokreta Kukavica postaje persona non grata znanstvene zajednice no do kraja života nastavlja proučavati vidovnjačke metode koje proizlaze iz somatskih i sintetskih vizija i kontakata s pretkinjama koje naziva vodiljama. 

Sadržaj pripovjedne linije balansira akademsko i znanstveno proučavanje svijeta s intuitivnim i snovitim iskustvima bivanja u istom. Informacije koje sačinjavaju podatkovnu bazu arhiva temeljene su na postojećoj literaturi (znanstvenoj i beletrističkoj) te detaljnom proučavanju ptičjeg naslijeđa, kukavičjeg gniježđenja, metaforične upotrebe pojma kukavice te vizualnih i literarnih izvora o temi. Rad putem narativne fikcije propituje ulogu žene u akademskoj zajednici, poziciju neformalnog obrazovanja i mjesto (tradicionalno gledano) neracionalnog razumijevanja vlastite okoline. Univerzalnost spomenutih pitanja umjetnica ostavlja na razini sugestije te perpetuira individualistički pristup: iskustva jedne doktorice znanosti u istraživanju slojeva promišljanja, djelovanja i svijesti samouke znanstvenice i medija. Rad Kukavica primjer je istraživanja istraživanja: sistematizacijom digitalnog arhiva jasno povezanog narativom, otvorenog za slobodno proučavanje arhivskih materijala i opaska znanstvenice, umjetnica propituje metodologiju promatranja i bavljenja arhivima u svrhu umjetničkog djelovanja.

Impressum

kustosica: Maja Pavlinić
producentica: Tea Matanović
tehnička podrška: Sven Cerovec
fotodokumentacija: Luka Pešun
dizajn: Sara Pavleković Preis


Posebno zahvaljujemo Branislavu Oblučaru i Svenu Cerovcu na pomoći pri realizaciji rada.


Program podržava Ministarstvo kulture i medija i Gradski ured za kulturu, civilna društva i međunarodnu suradnju grada Zagreba

podrška: Zaklada Kultura nova
generalni sponzor: Ina d.d.