29/11/2016.
Petra Milički i Anika Schwarzlose predstavit će projekt Spomenici sutrašnjice u kojem isprepliću umjetničko i teoretsko istraživanje spomeničkih prostora i objekata pod utjecajem digitalizacije i umrežene komunikacije. Projekt teži povezati teoretičare, istraživače, umjetnike i znanstvenike iz Hrvatske, Nizozemske i Njemačke.
Naš se okoliš radikalno mijenja. Iskazi i rasprave o nostalgiji ili nasilju postepeno prelaze u digitalni prostor gdje se stvaraju novi oblici kulture sjećanja. Istovremeno materijalnost monumentalnih objekata je u procesu nestajanja zbog kilmatskih utjecaja, aktivnog uništavanja, propadanja ili zastarijevanja te je postepeno zamijenjena raznovrsnim tehnikama digitalne reprezentacije.
Kako digitalizacija i različite tehnike arhiviranja utječu na našu percepciju mjesta i objekata sjećanja? Kako ta promjena mijenja njihovu simboličku vrijednost te posredno utječe na doživljaj povijesnih događaja?
Petra Milički i Anika Schwarzlose će predstaviti projekt u nastajanju; internetsku platformu koja objedinjuje reprezentacije spomenika uklonjenih iz javnog prostora iz različitih razloga. Prikupljeni materijal nadalje se koristi za izgradnju virtualnog vrta skulptura - digitalnog utočišta i izložbe objekata koji su nekad stajali u javnom prostoru. Projekt propituje odnos materijalnosti i digitalne reprezentacije navedenih spomenika. Što se događa kada povijesni događaji pamtimo kroz monumentalni objekt? Koje posljedice donosi transformacija u digitalnu reprezentaciju i što se u tom prijevodu gubi?
U galeriji će se također
23/11/2016.
Drugi i poslijednji događaj u sklopu rada Mnogolog za poslije bit će formuliran kao zajednički pokušaj zamišljanja još nepostojećih infrastruktura i prostora za rad u kulturi. S obzirom na tematsku okosnicu rada, metoda zamišljanja bit će posuđena od open-source platforme Everybodys Toolbox. Događaj će se odviti 26. studenog u 17 sati u GMK, a svi zainteresiranI su dobrodošli uz prethodnu najavu na info@g-mk.hr.Izložba Nine Gojić Mnogolog za poslije realizirana je u okviru projekta "Janje moje malo (Sve što vidimo moglo bi biti i drugačije)”. Projekt predstavlja radove iz bečke zbirke Kontakt zajedno s drugim povijesnim, suvremenim i novim radovima koji je interpretiraju i kritički preispituju. Izložba se može pogledat do 26.11.2016
17/11/2016.
U okviru rada Nine Gojić Mnogolog za poslije, koji se u jednom segmentu dotiče mogućnosti kulturnog rada u zadrugama, bit će organiziran razgovor s predstavnicima postojećih zadruga u kulturi kako bi se zainteresiranim posjetiteljima predstavilo prednosti, ali i poteškoće takvog oblika organiziranja. Uz zadruge Otvorena arhitektura i Transtitl kao predstavnike iz Hrvatske, pridružit će nam se i Šok zadruga koja već dugi niz godina djeluje u Novom Sadu. Sudjeluju:Darovan Tušek - http://www.h-alter.org/vijesti/zadruga-otvorena-arhitektura-arhitektura-za-drustveni-interes Željko Grulović - https://sokzadruga.com/Danijel Birović - http://www.transtitl.hr/Moderira: Ana Kovačić Izložba Nine Gojić Mnogolog za poslije realizirana je u okviru projekta "Janje moje malo (Sve što vidimo moglo bi biti i drugačije)”. Projekt predstavlja radove iz bečke zbirke Kontakt zajedno s drugim povijesnim, suvremenim i novim radovima koji je interpretiraju i kritički preispituju. Izložba se može pogledat do 26.11.2016
05/11/2016.
Dramaturška intervencija "Mnogolog za poslije" Nine Gojić ispituje mogućnosti stvaranja novih sustava na kulturnoj sceni te modele udruživanja i solidarnosti među kulturnim radnicima. Istraživanje se oslanja na tezu o postojanju kontinuiteta samoupravljačkih i samoorganizacijskih praksi u jugoslavenskom kulturnom prostoru proizašlih iz činjenice nesvrstanosti, a koje danas funkcioniraju kao opipljiva alternativa neoliberalnoj logici sve prisutnijoj u upravljanju kulturom. Ideja nesvrstanosti proširuje se na razvijanje diskursa o još neoformljenim kolektivima, o nedovršenim ili nezapočetim procesima koji, na razini kulturne proizvodnje, postaju potencijalni temelj za zamišljanje novih zajednica. Rad se sastoji od dva jednokratna događanja i zvučne mape koju je autorica izradila razgovarajući s dosadašnjim suradnicima. Polazeći od spekulacije o ideji zadruge u kulturi, rad ujedno problematizira kolaborativne modele i dijeljenje resursa na kulturnoj sceni. Dizajn zvuka: Iva Ivan Dizajn postava: Tea Truta Zvučnu instalaciju moguće je pogledati do 26. 11. Za vrijeme trajanja izložbe održat će se dva javna događanja. Više o programu uskoro.
Ova izložba se održava u sklopu projekta "Janje moje malo (Sve što vidimo moglo bi biti i drugačije)" koji predstavlja radove iz bečke zbirke Kontakt zajedno s drugim povijesnim, suvremenim i novim radovima koji je interpretiraju i kritički preispituju. Zbirka utemeljena 2004. godine danas uključuje kapitalne radove mnogih
04/10/2016.
Otvorenje izložbe 6.10.2016. u 19 h.izložba je otvorena7.10.-29.10.2016.radno vrijemeuto-pet 12-19sub 11-13
Živimo u doba globalnog zatopljenja, onečišćenja okoliša i radikalnih transformacija Zemljinih ekosustava. Zbog posljedica kapitalizma i zapadnog moderniteta, sustavi našeg planeta koji nas održavaju na životu obustavljeni su do te mjere da će budućim generacijama preživljavanje biti sve teže i teže. Kako to ukidanje budućnosti utječe na nas?
Izložba Živjeti na kraju vremena istražuje ekološku krizu našeg vremena i njezinu afektivnu dimenziju. Polazeći od pretpostavke da su svi aspekti naših zapadnjačkih života obilježeni destruktivnim sustavom, izložba postavlja pitanje kako se postaviti prema svijetu koji je duboko transformiran uništenjem okoliša, klimatskim promjenama i masovnim izumiranjem vrsta.
Usprkos tome što smo svjesni destruktivnog učinka naših života na sva živa bića na planetu, čini se da nismo u stanju djelovati u skladu s tom sviješću. Jedan od razloga za to tiče se apstraktnosti i neopipljivosti podataka iz znanstvenih istraživanja, a drugi je vezan uz dimenziju vremena – imamo osjećaj da je šteta već učinjena i da ne možemo više ništa poduzeti. Uz to, da bismo spriječili daljnje negativne posljedice klimatskih promjena, morali bismo radikalno promijeniti način života. Suočeni s klimatskim promjenama, našli smo se u bezizlaznoj situaciji između nemogućeg i neizbježnog. Umjesto






