15/06/2016.
U sklopu programa Festivala Design District Zagreb 2016. u galeriji će se u subotu, 18.6. održati tri predavanja - stranih dizajnera Erika Olovssona i Alexandre Matz te naše dizajnerice Nine Bačun (Oaza). #ddz2016Detalje ovih predavanja i ostalih zanimljivih programa u kvartu možete naći na službenoj stranici festivala: http://designdistrict.hr/hr/festival-2016/RASPORED:12 - 13:15 - Erik OlovssonViše na: http://designdistrict.hr/hr/program/ozbiljna-igra-vazno-poceti-sebe/13:30 - 14:45 - Alexandra MatzViše na: http://designdistrict.hr/hr/program/zasto-dobar-dizajn-ne-prepustiti-dizajnerima/15:00 - 16:00 - Nina Bačun / OazaViše na: http://designdistrict.hr/hr/program/nositelji-znanja/
15/06/2016.
Sutra počinje Festival Design District Zagreb 2016! #ddz2016G-MK će u subotu 18.6. ugostiti tri zanimljiva predavača - dizajnere Erika Olovssona, Aleksandru Matz i našu Ninu Bačun. Detalje programa pogledajte na službenom eventu i web stranici festivala. Također još uvijek je otvorena izložba Olivera Resslera i Darija Azzellinija "Occupy,Resist, Produce" koju mozete pogledati od uto do pet od 12 do 19 te sub od 11 do 13 sati. Navratite u kvart!
08/06/2016.
Jednostavnim postupcima kolažiranja i zapisivanja digitaliziranog teksta, te intervencijama u naizgled asemičkom kôdu datoteke stvarati ćemo kaleidoskopske osobne kompozicije u ravnopravnom dijalogu s računalom.Istražiti ćemo softverske mogućnosti pretraživanja, kopiranja, uništavanja i arhiviranja tekstualnih zapisa u svrhe kreiranja vlastitog komunikacijskog jezika u sferi digitalne umjetnosti, na području između vidljive i nevidljive riječi.[ < nt > se provodi kao dio programa [hacklab01], a prvi puta je održan usklopu programa Barutana 015, održanog u Muzeju likovnih umjetnosti Osijek : https://www.facebook.com/events/123558048003094/ ]***na radionici ćemo dotaknuti teme > postupci - proces - praksa (čitanje i pisanje / uporaba riječi i slova u vizualnoj umjetnosti) | istraživanje | cut&paste / kolažiranje (aditivne metode) | sintaksa kôda & sintaksa jezika | hidden data <vs> metadata | asemičko pismo | informacija i značenje | mašinska poezija | asemički instruction based-art u prisnom odnosu čovjek-računalo | pisana riječ kao vizualna ekspresija*tehnike za kreiranje > screenshot i interpolacija | tekstualno uređivanje slika - ASCII „poezija“ & .BMP | text to speech & .RAW*alati > IrfanView | WordPad / Notepad++ / Sublime Text | translate.google | ImageJ***Prijave nisu obavezne, ali su poželjne, na: dina@formatc.hrPolaznici trebaju ponijeti: osobno računalo ; misaone bilješke o literaturi koju želite koristiti, toleranciju na tuđe ; prazan browser. *ciljane skupine > studenti likovnih akademija ; dizajneri ; srednjoškolci (posebice umjetnička, grafička i tehnička usmjerenja) ; autodidakti umjetnosti ; svi zainteresirani za eksperimente na području digitalne i tekstualne ekspresije.***voditeljica >Dina Karadžić [ http://www.formatc.hr/j3d1n4 | DOB : 1986 | BFA+MFA @ ALU Zg : -2012. | @ art org Format C : 2014.-]Rođena 1986., magistrirala na ALU Zg 2012.Od 2014. suosnivačica i umjetnička voditeljica umjetničke organizacije Format C [http://www.formatc.hr/], organizacije s fokusom na suvremenom umjetničkom istraživanju i suradničkom stvaralaštvu.Aktivno (su)djeluje u području suvremenih transdisciplinarnih i edukativnih praksi; izlaže u području vizualne, digitalne i internetske umjetnosti; radila u poljima stop-animacije i autorskog oblikovanja likova, te freelance ilustracije.
02/06/2016.
Proteklo desetljeće osnovni ton rasprava o digitalnim mrežama radikalno se promijenio. Tehnološki sistemi mrežne komunikacije još su se donedavno činili inherentno emancipatorskima. Svatko se mogao obratiti svakome tko je priključen na mrežu i svatko je mogao sudjelovati u internetski koordiniranoj mobilizaciji -- polažući time osnove jednog pravednijeg, globalnog društva. Međutim, uslijed sve veće centralizacije komunikacijske infrastrukture, komercijalizacije sadržaja i nadzora prikupljanjem (meta)podataka te rasprave su poprimile suprotan predznak. Sada smo svi zarobljeni u mreži algoritamskog upravljanja pod kontrolom komercijalnih operatera i države nadzora. Naša egzistencija svedena na podatkovnu točku u komunikacijskim tokovima ograničava našu moć djelovanja kao liberalnih subjekata u demokratskom kontekstu. Predviđajuća analitika koja se zasniva na prikupljanju elektroničkih tragova nalazi primjenu i izvan trgovine te zajedno s bespilotnim letjelicama i robotima-ratnicima transformira metapolitičke temelje ratovanja. Ukratko, kapitalistički proces dočepao se interneta. A vojno-industrijski kompleks ionako nikada nije bio daleko. U skladu s time, naši su politički heroji oni koji raskrinkavaju ovaj svijet nadzora: Chelsea Manning, Julian Assange i Edward Snowden. Kritička medijska kultura je opsjednuta fantazijom kontrole u kojoj samo oni tehnički najvještiju mogu umaći njenom prokletstvu. -- Špijuni, hakeri, anonymousi. Međutim, takva fantazija o tehnološkom svijetu, nakon prethodne radikalno-demokratske, bezostavno je de-emancipirajuća i tehnokratska. U prezentaciji izložiti ću historijske procese razvoja i regulacije mrežnih tehnologija kojima smo došli do ove situacije ne bih li za kraj usredotočio na mogućnost jedne ipak drugačije tehnopolitike, analizirajući kroz projekt "Javna knjižnica" [1] kakvim idejnim, tehnološkim i političkim resursima raspolažemo da ustrajemo na emancipatornoj fantaziji o tehnologiji. Tomislav Medak je filozof s interesima za suvremenu političku filozofiju, medijsku teoriju i estetiku. Zajedno s nekolicinom kolega vodi teorijski program i izdavačke aktivnosti Multimedijalnog instituta/MAMA. Zagovornik je slobodnog softvera i slobodne kulture te dio tima koji radi na aktivnostima projekta Memory of the World/Public Library. U paralelnom angažmanu autor je i izvođač u zagrebačkom kazališnom kolektivu BADco. [1] https://www.memoryoftheworld.org/ Projekt net.cube istražuje kontekst internetske umjetnost i nastoji osigurati uvjete za umjetničke internetske projekte i poticanje domaćeg online stvaralaštva, njegovo kontekstualiziranje i mapiranje. Program se ostvaruje na dvije razine – kao internetska galerija na netdotcube.org i serija javnih predavanja
01/06/2016.
Na otvorenju umjetnik Oliver Ressler predstavit će svoje filmove a pridružit će mu se i Dragutin Varga, sindikalni povjerenik Regionalnog industrijskog sindikata i predsjednik radničkog Upravnog odbora u tvornici ITAS - Prvomajska d.d. iz Ivanca, jedan od istaknutih boraca za preuzimanje tvornice. Više o tome: http://www.radnickaprava.org/video/predavanja/dragutin-varga-itas-prvomajskaTrokanalna video instalacija Daria Azzellinija i Olivera Resslera97 min. (ukupno)2014. – 2015. Ekonomska kriza koja je započela 2007.-2008. godine uzrokovala je masovna otpuštanja, a tisuće nezaposlenih radnika lišila nade da će pronaći novo zaposlenje. Kao posljedica toga, kontrola radnika nad proizvodnim sredstvima postala je goruća tema diljem Europe. Do tada su tvornice bile okupirane i vraćane u ruke radnika gotovo isključivo u Latinskoj Americi.U većini slučajeva okupacija ne predstavlja promišljeni način preuzimanja kontrole od strane radnika, već njihovu borbu protiv zatvaranja proizvodnog pogona ili tvrtke ili njihovog premještanja u drugu državu. Te borbe često se rasplinjuju, ne ostvarujući konkretne rezultate. Okupiraj, odupri se, proizvedi bavi se onim rjeđim, bolje organiziranim borbama kojima je cilj kontrolu nad proizvodnjom staviti u ruke radnika. Oni pak nisu samo prosvjednici, već preuzimaju inicijativu i postaju protagonisti, gradeći horizontalne društvene odnose u tvornicama te primjenjujući mehanizme direktne demokracije i kolektivnog donošenja odluka. Prestrukturirana na taj način, mjesta rada često se transformiraju, a stvaraju se i veze s lokalnom zajednicom i društvenim pokretima. Trokanalna video instalacija Zauzmi, obrani, proizvodi sastoji se od tri filma o okupiranim tvornicama u Milanu, Rimu i Solunu. Riječ je o slučajevima kada su radnici uspjeli organizirati rad i sami upravljati tvornicom, a svaki film zasniva se na razgovorima s radnicima. Također, snimani su njihovi sastanci, na kojima su se zajednički donosile odluke. Iznimno je važno prepoznati razlike između situacija, konteksta i praksi tih triju tvrtki koje se nalaze u rukama radnika, ali također je važno shvatiti radničko upravljanje ili preuzimanje mjesta rada kao društveno-politički, a ne tek ekonomski čin.Maflow, multinacionalni proizvođač auto dijelova iz Milana, zatvorio je svoju proizvodnju 2009. godine, kada je vlasniku, tvrtki Italian Lifestyle Partners, prijetila tužba za prijevaru tijekom stečaja. Radnici su započeli borbu za ponovo pokretanje tvornice pod vlastitom kontrolom. Godine 2013. okupirali su tvornicu, i od tada je 20 radnika redovno sudjelovalo u pokretu, u potpunosti transformirajući i sebe i tvornicu, koju su preimenovali u RiMaflow. Primjenjujući koncept "otvorene tvornice" radnici su počeli reciklirati računala i druge elektroničke uređaje, otvorili su kafić i kantinu te organizirali buvljak i različite kulturne aktivnosti zajedno s lokalnom zajednicom. Uz to su uspostavili suradnju s lokalnim proizvođačima organskih proizvoda te osnovali skupinu za solidarnu kupovinu.Tvrtka Officine Zero (prethodno RSI – Raid Service Italia) nekoć je bila specijalizirana za održavanje i popravak spavaćih kola. Kada su talijanske željeznice ukinule noćne vlakove u prosincu 2011. godine, RSI se zatvorio. Dvadesetak radnika od ukupno njih 60 odbilo je jednostavno prihvatiti zatvaranje tvrtke te su je u veljači 2012. okupirali. Godine 2013. službeno je osnovana Officine Zero kao eko-socijalna tvornica. Officine Zero doslovno znači "Nula radionice": "nula šefova, nula izrabljivanja, nula onečišćenja," kako je glasio njihov novi slogan. Otvorene su radionice za stolariju, oblaganje, reciklažu kućanskih aparata, računala i namještaja. Cilj ovog
29/05/2016.
Ljubavnice su boravile u Galeriji protekla tri tjedna te su se bavile pitanjem umjetničkog rada te pozicijom i trenutačnim problemom financiranja umjetnika. Otvorile su dijalog o temi vezanoj za alternativne načine financiranja umjetnosti te će kroz ovu prezentaciju podijeliti nova iskustva široj umjetničkoj zajednici. Kroz suradnju i razgovore sa stručnjacima iz područja virtualnog financijskog sustava dotaknule su neke nove informacije o metodama i sustavima alternativnih financiranja koji bi možda mogli biti primjenjivi u financiranju kulture: bitcoinovi, virtualne politike i poezije te novi načini shvaćanja umjetnosti, ekonomije te decentralizacija istih.O svom procesu tijekom Otvorenog studija kažu:„Smatramo da je važno u ovom trenutku otvoriti neka pitanja i potaknuti na razgovor o osmišljanju novih sistema te na taj način potaknuti svijest o decentralizaciji sustava; kao proizvod dosadašnjih sastanaka i tzv. brainstorminga u sklopu otvorenog ateljea u G-MK, kao kolektiv otvaramo javni dijalog kulturnjaka, tehnologa i ekonomista. Potaknuti ponajprije osobnom, a potom i općom trenutnom situacijom u kulturi, te mnogobrojnim razgovorima nastalim u okviru ateljerskog djelovanja kojima je prisustvala publika različitih profesija i interesa, osjećamo potrebu o tome razgovarati još i uvijek.“Pridružite nam se u otvorenom razgovoru i zajedničkom nastojanju prema promjenama.Očekujemo Vas u što većem broju.
26/05/2016.
Izložba ističe Drugog kao izbrisanog u suvremenim i povijesnim praksama konstrukcije vizualnog. Konstantno isticanje Izbrisanog proizvodi jezoviti efekt svakodnevne transgresije i svjedoči o reprezentaciji nepredstavljivog.Tehnički crteži i arhitektonski modeli, prožeti spekulacijama i autorskim komentarom, pozivaju gledatelje da svoj pogled prepuste zavodljivom prostoru nadzora i greške. Plantaža Monticello iz 18. stoljeća oživljava u digitalnoj sferi te sugerira neizvjesne mogućnosti povijesnog kontinuiteta borbe za opipljivost ljudskog rada. Digitalne tehnologije kreiraju materijalnu zajednicu sjedinjujući financijske označitelje i kolica za posluživanje.Jukstapozicije povijesnog i digitalnog materijala zavode i iritiraju gledatelja do trenutka kada se suvremene prakse gledanja i ne-gledanja počinju pojavljivati u svojoj povijesnoj specifičnosti.Novi skeptični pogled koji destabilizira postojeći vizualni okvir istovremeno otvarajući pogled na nove alternativne sisteme distribucije i ponovnog kreiranja vizualnog.Elli Kuruş je kolektivna umjetnica iz Leipziga, 44% dovršena. Njena praksa uključuje umjetničke i kustoske pristupe koji se manifestiraju u vidu instalacija, videa, skulpture, izvedbenih predavanja i tekstova. Kolektivna umjetnica istražuje djelatnost stvari oko sebe, kritički preispituje razvitak medija i tehnologije, iščitavajući sadašnjost kao materijalnu povijest.U okviru izložbe održat će se razgovor s Elli Kuruş u ned 29.5. u 18 sati.Izložba ostaje otvorena do nedjelje. Radno vrijeme: 27.5.12-19 sati, 28. i 29.5 15-20 satiIzložba je realizirana sredstvima Kulturstiftung des Freistaates Sachsen.Elli Kuruş gostuje u Zagrebu u okviru projekta InterCity/SwitchCity. InterCity/SwitchCity je partnerski projekt Pogona i KKW iz Leipziga. Projekt financira Goethe Institut Zagreb, Ministarstvo kulture i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport.







