U petak, 6. svibnja u 19 h, u Galeriji Miroslav Kraljević održat će se razgovor s Beti Žerovc, slovenskom povjesničarkom umjetnosti, teoretičarkom i kustosicom, povodom predstavljanja njezine najnovije knjige Kada stavovi postanu norma: suvremeni kustos i institucionalna umjetnost. Knjiga je objavljena zahvaljujući suradnji između Igor Zabel Association for Culture and Theory (Ljubljana) i Archive Books (Berlin), dok promociju organiziraju G-MK i Kustoska platforma, u sklopu kontinuiranog programa ‘Meet the Curator’. Knjiga Beti Žerovc zbirka je eseja i intervjua na temu kustoskih praksi u kontekstu suvremene umjetnosti. U toj vrlo opsežnoj i slojevitoj publikaciji, autorica propituje kustoske prakse u širokom društveno-političkom i ekonomskom okruženju, ali i u odnosu prema paradigmatskim obratima koji su se dogodili u svijetu umjetnosti tijekom prošlog stoljeća. Žerovc analizira poziciju kustosa kao ključne figure koja se pojavljajuje, razvija, te participira u institucionalizaciji suvremene umjetnosti tvrdeći da upravo kroz kustosa institucionalna umjetnost dolazi do svoje reformulacije. Dok prvi dio knjige etablira povijesni i kontekstualni okvir za razumijevanje fenomena kuriranja i skicira obrise moći te aktivnosti kustosa suvremene umjetnosti, kasniji eseji autorice analiziraju globalno širenje kustoskih praksi, kao i politizaciju polja i mogućnosti društveno-političkih namjera suvremenih izložbi i ostalih kustoskih projektnih formi. Zadnji segment knjige bavi se idejom kustosa kao umjetnika i kurirane izložbe suvremene umjetnosti kao umjetničkog medija, događaja, rituala. Knjiga sadrži i pogovor renomirane teoretičarke Mary Ann Staniszewski, autorice referentne knjige u ovom području, The Power of Display: A History of Installations Exhibition at the Museum of Modern Art (MIT, 1998). Beti Žerovc je slovenska povjesničarka i teoretičarka umjetnosti. Predaje na Odsjeku za povijest umjetnosti ljubljanskog Filozofskog fakulteta. Njezin istraživački fokus čine vizualne umjetnosti i svijet umjetnosti od sredine 19. stoljeća naovamo, s posebnim fokusom na njihovu ulogu u društvu. Kroz posljednjih 15 godina njezin se interes usmjerio na fenomen kustosa suvremene umjetnosti, izložbe suvremene umjetnosti kao medija i promjene uloge umjetničkih institucija.  
Galerija Miroslav Kraljević poziva vizualne, novomedijske i performativne umjetnike/ce i istraživače/ice iz drugih područja na sudjelovanje u natječaju za produkciju novoga rada u području suvremene umjetnosti.Na natječaj se može prijaviti ideja, nacrt ili već započeti, ali nedovršeni, rad ili umjetnički projekt. S obzirom na orijentaciju i dosadašnju djelatnost Galerije Miroslav Kraljević, prednost se daje umjetnicima i⁄ili istraživačima čiji se radovi temelje na interdisciplinarnom istraživanju, odnosno prožimanju različitih praksi. Na natječaju se razmatraju samo ideje ili radovi koji su u prvoj fazi izvedbe. Neće se razmatrati već dovršeni i prije izloženi radovi ili projekti. Autorima se preporuča, prije same prijave, detaljnije proučiti rad galerije na stranici: www.g-mk.hrOva godina je treća kako Galerija raspisuje natječaj za produkciju novoga rada te time ostvaruje jednu od svojih programskih odrednica, a to je poticanje i produkcija radova i projekata od šire društvene važnosti s ciljem stvaranja živog mjesta kulturne razmjene i proizvodnje. S tim u vezi, autor⁄ica izabran⁄a na natječaju imat će savjetodavnu pomoć kustosica Galerije u promišljanju i realizaciji rada, bit će mu⁄joj dostupni svi galerijski resursi te će imati financijsku podršku za realizaciju rada i njegovu prezentaciju u sklopu galerijskog programa.Prošle je godine na Natječaju žiri (Tihana Bertek, Jasna Jakšić, Ana Kovačić, Sabina Sabolović, Sanja Sekelj, Lea Vene) izabrao prijedlog Ane Kuzmanić (Ti si malen, ja sam velik!, prosinac 2015.) a godinu dana prije toga Natječaj je rezultirao izložbom Stagnacija Ive Cepanec.OPĆI UVJETI NATJEČAJA Natječaj je otvoren za mlade umjetnike/ce i ostale zainteresirane iz Hrvatske do 35 godina starosti. PRIJAVA MORA UKLJUČIVATI: Autor može priložiti maksimalno jedan projekt. 1. PODACI O AUTORU- Ime/imena autora - Adresa (jednog) od autora - Životopis - Portfolio (opcionalno)- Telefon ili mobitel (jednog) od autora- E-mail (jednog) od autora 2. TEKSTUALNI I VIZUALNI MATERIJALI- kratki tekstualni opis rada, autorske koncepcije ili projekta (do 2 kartice teksta) u PDF formatu- vizualni prilog (maksimalno pet) u jpg ili pdf formatu- okvirnu specifikaciju troškova rada ili projektaSve vizuale potrebno je zajedno arhivirati kao .zip format, imenovati ime_rada.zip te uploadati putem jumbomaila ili sendspacea i poslati na mail za prijavu. Rok za predaju prijava na natječaj je 12. lipnja2016. godine. Radovi se mogu prijaviti na mail: info@g-mk.hr s naznakom Za natječaj. Prijave možete slati i na adresu: Galerija Miroslav Kraljević, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb s naznakom Za natječaj.Svi prijedlozi koji do zadanoga roka neće stići na e-mail Galerije Kraljević ili gore navedenu adresu, te prijedlozi s nepotpunom dokumentacijom, neće se razmatrati. Autor/ica će biti obaviješten/a elektroničkom poštom o ishodu natječaja najkasnije do 15. srpnja 2016. A rezultati će potom biti objavljeni i na web stranici galeriji, zajedno s imenima članova žirija.Svoje upite vezane uz natječaj šaljite na info@g-mk.hr. Produkciju novog rada i izložbu podržavaju Ministarstvo kulture i INA - Industrija nafte d.d.
Emanuel Mathias pozvan je kao dio tima primatologa i etnologa koji se bave navikama primata i njihovom interakcijom s ljudima. Istraživanje primata i umjetnički projekt direktno se isprepliću jer se u oba slučaja čin promatranja uzima kao ključna metoda istraživanja.Višekanalna instalacija otkriva niz različitih promatračkih pozicija (primatolozi, etnolozi, majmuni, snimatelji, lokalno stanovništvo, umjetnik) koje su u konstantnoj međusobnoj interakciji. U tom smislu film osvještava mnogostruka gledišta koja paralelno supostoje u okviru terenskog istraživanja.Promatranjem onih koji promatraju, sami istraživači postali su predmet istraživanja, pri čemu se otvorilo pitanje do koje mjere je moguće učiniti vidljivim složeni istraživački proces na terenu korištenjem umjetničkih alata. Glavna teza rada je da se u filmskoj reprodukciji promatrane situacije pojavljuje novi oblik percepcije koji upotrebljava sinkronizirani, simultani prikaz različitih perspektiva na isti događaj, novi oblik koji poništava hijerarhijski odnos između promatrača i predmeta promatranja. Cilj rada je usmjeriti pozornost na u pravilu nevidljivog promatrača (istraživača), kao i na onoga koji promatra tog promatrača (umjetnika), i to kroz proučavanje i prisvajanje znanstvenih metoda poput onih koje se koriste za proučavanje modela ponašanja u divljini (priroda, džungla), ali i kroz istraživanje osobnih arhiva primatologa.Emanuel Mathias je završio Akademiju vizualnih umjetnosti u Leipzigu. Sudjelovao je na umjetničkoj rezidenciji Yogjakarta u Indoneziji (2014/2015.) te na umjetničkoj rezidenciji u Bauhaus Dessau (2013.). Recentno je izlagao na izložbi Art, Freedom and Lebensfreude u C/O BerlinBerlin (2025.), na izložbi Memories Compounded (s Ivetom Vaivode) u Goethe Institutu u Mexico City-u (2015.) te na izložbi Kino und der kinematographische Blick u Kunsthalle Memmingen (2013.)Projekt je realiziran u partnerstvu ETNOFILm festivala, udruge FARO 11 (ciklus izložbi "Nevjerni Toma") i Galerije Miroslav Kraljević.Projekt financijski podržava Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport.
Uzimajući u obzir ranije projekte (Sf-ljubavnice, Lumi-ljubavnice i Nula) pokrenut će razgovor i analizu dosadašnjeg načina rada u kolektivu, osvrnuti se na suradnje sa stručnjacima izvan umjetničkih polja (Zvjezdarnicom Zagreb, PMF-om, Zrinjevcem i regresoterapeutkinjom) i produkcijska iskustva u ranijim projektima. Umjetnice će u galeriji mapirati vlastite procese rada stvarajući vremensku mentalnu mapu (prošlost, sadašnjost i budućnost). Istraživanje u galeriji ujedno je zamišljeno i kao otvoren poziv za nove buduće suradnje s kolektivom. Tijekom sljedeća tri tjedna umjetnice će organizirati filmsku večer i nekoliko razgovora s odabranim gostima. Više informacija uskoro.Otvoreni studio možete posjetiti utorkom i četvrtkom 16-20.Ljubavnice su kolektiv 6 mladih autorica u sastavu Tamara Bilankov (1988.), Hrvoslava Brkušić (1982.), Stella Leboš (1988.), Luana Lojić (1991.), Ivana Pipal (1990.) i Ana Vuzdarić (1984.) koje djeluju kao umjetnička organizacija od 2014. godine. Rad je kolektiva fokusiran na interdisciplinarnom spajanju znanosti i umjetnosti, te su u tom vidu izlagale u Galeriji SC pod nazivom SF Ljubavnice, Pogonu Tvornice Jedinstvo u okviru TASK festivala i plesne platforme TALA, unutar projekata Mjestimice Svjetlo, Noćne vizije, u galeriji Greta pod nazivom LumiLjubavnice i u Galeriji Bačva, HDLU, pod nazivom Nula.U suradnji sa zagrebačkom zvjezdarnicom i astronomskim društvom Nebo, ostvarile su niz predavanja i happeninga za popularizaciju astronomije i astrofizike s gostujućim predavačima s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta odjela fizike prof. Davorom Horvatićem, te asistentom Zagrebačke zvjezdarnice prof. Mile Karlicom.Pojedinačno su izlagale u okviru Perforacija, Ekstravagantnih tijela, Sound Inkubatora, Platforme, Improspekcija, Muzeja Ulične Umjetnosti, T-HT-a,Make.me/Hack.me (I'MM Hacklab), i internacionalno u Srbiji, Italiji, Austriji, Njemačkoj, Češkoj, Francuskoj i UK-u.
Dragi svi,Pozivamo vas na predstavljanje početnih ideja u sklopu projekta koji će se nastaviti.Suradnja izmedu studenata London Metropolitan Unversity Cass i Odsjeka za Animirani film i Nove Medije, ALU.Rad se temelji na razmjenama i povlači paralele između dva grada te dijelom reagira na urbani okoliš i ostatke industrijske baštine.Srdačan pozdrav,Charley Aiken, Maura Batarilović, Frederique Evans-Jeanrenaud, Joshua Hill-Walsh, Barbara Miše, Sendi Pucer, Nika Pećarina, Grace Radford, Karlo Pavičić Ravlić, Noemi Ribić, Andrew Stevenson, Nikola Taylor i Richard TaylorVoditelji projekta: Nicole Hewitt, Ben Cain i Vida GuzmićIzložba je rezultat suradnje Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i londonskog Metropolitan Universityja.Izložbu podržali: Grad Zagreb, Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu i The Cass London Metropolitan University.
Iz izjave Katerine Dude:˝Posljednjih nekoliko tjedana koliko provodim u Otvorenom studiju u galeriji Miroslav Kraljević bavim se zgradom u kojoj je galerija smještena. Dovršenu '83. godine, zgradu INA-e već tada prate kritike megalomanskog projekta smještenog u pogrešan kontekst, dobro odrađenog za veliku korporaciju na šestoj aveniji u New Yorku, a ne jugoslavenski slučaj.* Danas, tridesetak godina kasnije, kada INA prolazi restrukturaciju vlasništva, a jugoslavenski slučaj se može činiti kao industrijski ideal, zgradu možemo promatrati kao spomenik nekom prosperitetnom vremenu. Tema zgrade u Šubićevoj 29 tako načinje nekoliko slojeva. Prije svega, onaj o kontekstu i arhitekturi projekta koji osamdesetih nailazi na otpor lokalne zajednice, popraćenog pitanjem planiranja poslovnog Zagreba, bitnom temom tih godina. Nadalje, postavlja se pitanje koliko sam prostor u Šubićevoj reflektira današnju situaciju, a koja se odnosi na pomalo neizvjesnu budućnost jednog od najbitnijih poduzeća u zemlji. Naposljetku, treći sloj koji se nazire je priča o samoj galeriji čiji je kontekst neodvojiv od same zgrade.˝* Knežević, G „Razmišljanja o načelima“, Čovjek i prostor 3/83, broj 36
Krećući od istraživanja uvjeta stanovanja romske zajednice u gradu Zagrebu, područje interesa publikacije širi se kako bi na kraju obuhvatilo pitanje socijalnog stanovanja općenito te s njim povezane prostorne marginalizacije. Publikacija se sastoji od šest kraćih tekstova i priloga, kojima je cilj pridonijeti sve aktualnijoj raspravi o nedostatku održive stambene politike, a raspon tema obuhvaća croquis historijata nacionalne stambene politike (Tamara Bjažić Klarin), recentne pokušaje zbrinjavanja stambenih potreba na primjeru Novog Jelkovca (Antonija Komazlić & Jere Kuzmanić), prijedlog “privremenog“ rješenja za unapređenje stambenih uvjeta Roma (ARCHIsquad), opis dosadašnjih strategija i javnih politika koje smjeraju unapređenju životnih uvjeta Roma (Nikola Puharić) te, naposljetku, refleksiju o umjetničkim projektima koji kao svoje polazište uzimaju društveno relevantne teme (Tihana Bertek). Razgovorom “Slučaj Struge“ namjeravamo predstaviti dio projekta koji nije reprezentiran u publikaciji, a koji je akumuliran kroz terenska istraživanja te komunikaciju sa stanovnicima romskih naselja u gradu Zagrebu. Prvi teren u istraživačkoj fazi rada na publikaciji bio je naselje Struge. Pola godine kasnije, 21. 11.2015., HEP, odnosno nadležne gradske instance bez obavijesti stanovnicima isključuju struju cijelom naselju. U tim uvjetima tamo trenutno živi 10 obitelji s više od četrdesetero maloljetne djece. Kroz razgovor ćemo pokušati rekonstruirati “slučaj Struge“ kao paradigmatski primjer gradskog nemara. Ocrtat ćemo institucionalne okvire sistema romske marginalizacije, ali pokušat ćemo naznačiti i smjernice za potencijalno rješavanje problema.U razgovoru sudjeluju Bojan Mucko (moderator), Osman Muratović (udruga Zuralipe specijalizirana za humanitarnu pomoć i zagovaračku praksu) te Safeta Mašić (stanovnica naselja Struge).  Projekt podržali:Grad Zagreb - Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sportGrad Zagreb – Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetomMinistarstvo kulture Republike Hrvatske