02/05/2010.
Na poziv Vienna Faira 2010 G-MK sudjeluje kao jedina galerija iz Hrvatske, dok je naša prezentacija podržana od strane Erste fondacije iz Beča. Na izložbi u okviru VF, G-MK predstavlja radove Ben Caina, Tine Gverović, Marka Tadića i Lale Rašić - umjetnika/ca s kojima njen kustoski tim već nekoliko godina redovito surađuje. Sajam je otvoren od 6 - 9. svibnja 2010. Pozivamo Vas da nas posjetite na lokaciji: štand A1704, Halle A, Messeplatz, Vienna.
09/03/2010.
Na Venecijanskom bijenalu arhitekture 2008. STEALTH.unlimited predstavio se kao ko-kustos Nizozemskog paviljona s projektom 'ARCHIPHOENIX - Faculties of Architecture'. Njihov odgovor na okvirnu temu 'Ondje: Arhitektura onkraj građenja' potaknut je nedavnim požarom Arhitektonskog fakulteta u Delftu. Umjesto da se promišlja u okvirima izložbe, Nizozemski paviljon pretvoren je u prostor za istraživanje i platformu za diskusiju s fokusom na arhitektonske fakultete, a kroz viseštruke funkcije u smislu kapaciteta, mogućnosti i sposobnosti. Kroz tjedan dana autori projekta iskoristili su priliku da angažiraju široku mrežu arhitekata i drugih stručnjaka u izravnoj razmjeni, bilo kao govornike, moderatore, ili kroz intervjue. Postav prostora paviljona svakodnevno se mijenjao kako bi se u njega mogao smjestiti niz aktivnosti, video montiran na licu mjesta i jedinica za produkciju knjiga. Dok je paviljon djelovao kao privremena 'škola', proizvedeni sadržaj ciljao je da postane imaginarni curriculum za arhitekturu, onkraj podijele na edukaciju i praksu...
Godinu dana kasnije, u jesen 2009, STEALTH kurira jednu od tri epizode Međunarodnog bienala suvremene umjetnosti u Tirani (T.I.C.A.B). U pokušaju da kritički reagira na trenutni razvoj Tirane – obilježen 'divljom' urbanizacijom i brzim kapitalnim ulaganjima te pozicioniran na horizontu neoliberalnog konteksta – četvrto izdanje bijenala odmaklo se s polja vizualnih umjetnosti na područje arhitekture i procesa urbanizacije. Uključujući arhitekte, umjetnike, kulturne radnike, aktiviste i novinare sa Zapadnog Balkana i iz šireg globalnog konteksta, druga epizoda bijenala proučavala je nedostatke koji proizlaze iz visoko individualiziranog i profitom motiviranog razvoja suvremenih gradova, te ukazala na alternative koje izrastaju iz tih pukotina, otvarajući pogled na drugačije doprinose i angažman građana po pitanju moguće budućnosti naših gradova.
Ana Džokić i Marc Neelen od 2009. surađuju na STEALTH.unlimited, projektu koji se odvija između Beograda i Rotterdama. STEALTH se bavi oblikovanjem mogućnosti na mjestima gdje se susreću različita polja istraživanja i mobilizira razmišljanje o mogućim budućnostima grada. U njihovom radu ključne su promjene perspektive - od vizualne kulture, urbanog istraživanja, prostornih intervencija, do kulturnog aktivizma. Stvarajući radove koji mogu poprimiti oblik specifične intervencije u fizičkom prostoru, prilike za razmjenu znanja, ali i softwarea, proizvode probne uvjete za podjelu autorizacije urbanog prostora i kulture.organizatori: [BLOK] – Lokalna baza za osvježavanje kulture & DeLVe | Institut za trajanje, mjesto i varijable
23/02/2010.
"Što je pljačka banke u usporedbi s osnivanjem banke? Pljačka banke je diletantski pothvat. Pravi profesionalci osnuju banku." (Bertolt Brecht, Opera za tri groša)
"Kažu nam da je nepošten, tko ne plati svoj dug. Ali što da mi kažemo o onome, tko je naše kamate uzeo, svoje cijene ostavio, a naše cijene oborio? Tkogod je u banku ušao, iz nje više nije izašao." (Rudolf Bićanić, Kako živi narod)
Fenomen novca star je gotovo koliko i civilizacija, a proučavanje njegove prirode i povijesti kreće se između dviju krajnosti: liberalne ekonomske teorije koja novac uzima kao neutralno sredstvo, a njegov razvoj od robe do valute kao spontani proces, te koncepcije novca kao kompleksnog sustava društvenih i političkih odnosa. Georg Simmel je još početkom XX.st. uvidio kako novac mijenja svoju društvenu funkciju i kako od sredstva za postizanje cilja postaje čisto sredstvo, nezavisno od cilja koje postiže. Današnje elektroničke tehnologije dovode u pitanje sam pojam novca. Financije postaju čisto sredstvo, financije financiraju svoju financijalnost. Prema nekim procjenama od cjelokupne količine dolara u svijetu čak 97 % je virtualno, dok je svega oko 3% papirni novac.
Novac nije zatvoren sustav i njegovo značenje ne proistječe iz njega samog, njegov institucionalni položaj ovisi o društvu. Izvan sudjelovanja zajednice novac je besmislen,što je shvatio i Robinson Crusoe u trenutku kad je u olupini broda našao kovanice. Ako upotreba novca igra važnu ulogu u strukturiranju različitih društava u vrlo različitim kulturnim kontekstima i historijskim uvjetima, možemo reći da je novac univerzalija čiju prirodu valja tražti izvan fizičkih obilježja sredstva samog, negdje drugdje. Michel Aglietta i Andre Orlean u knjizi "Novac i suverenitet" zastupaju tezu da novac ne pripada isključivo, pa čak ni prvenstveno ekonomskoj znanosti, jer se njegovo prihvaćanje ne svodi na racionalan račun troškova i koristi. Predlažu da fenomen novca i njegovu upotrebu promatramo iz logike uspostave zajednice i održanja njenog kontuiniteta, čime novac dakako mobilizira vjerovanja i vrijednosti preko kojih se potvrđuje pripadnost jednoj zajednici.
Elias Canetti analizirao je psihičke učinke njemačke inflacije nakon Prvog svjetskog rata, zaključivši kako se paralelno s padom vrijednosti njemačke marke razvija i omalovažavanje građana. U gubitku vrijednosti izmiješale su se osobne i novčane jedinice. Vratimo se načas citatima sa samog početka. Brecht Operu za tri groša piše 1928., dakle godinu dana prije Velike krize. Bićanić svoja putovanja po pasivnim krajevima Hrvatske poduzima s neposrednim iskustvom krize. Jednako tako, pitanje razumijevanja kompleksnog polja financija i funkcioniranja kapitalističkog sustava dobiva u kontekstu aktualne recesije novi zamah, nužnim nameće širenje znanja i širenje interesa i na one koji nisu upućeni u tajne financijskih znanosti u smjeru demistifikacije sustava zasnovanog na samoreferentnosti.
Novac itd. nastala je suradnjom dviju multimedijskih umjetnica, Ise Rosenberger i Kristine Leko. U svojim dosadašnjim radovima, bilo da se radi o izložbama, eksperimentalnim i dokumentarnim video filmovima ili happeninzima, obje dijele sklonost ka suradnji s različitim socijalnim grupama i osobama. Pritom se zanimaju za osobna iskustva, priče, kompetencije i znanja, gledišta; te načine na koje se ona isprepleću sa općepovijesnom i političkom situacijom. U želji da tematiziraju odnose, isprepletanja, stajališta,
11/02/2010.
U nedjelju, 14.02.2010. u 12 sati na Trećem maskimirskom jezeru Kristina Leko čitati će odlomke na temu banaka i seljačkog zaduživanja iz knjige "Kako živi naro" Rudolfa Bićanića iz 1936. godine, to će trajati od 60 do 120 min, po nadahnuću. Prvi performance gotovo istog sadržaja, te istoga naslova umjetnica je izvela 29.8.2008. u parku Tikveš u Baranji.
01/02/2010.
BLOK and DeLVe invite you to the presentation of the project of the Centre for Visual Culture at MoCA Belgrade with projections, promotion of the publication and public discussion with Aleksandar Dimitrijevic, Stefan Römer and Helmut Weber moderated by the project curator Zoran Eric. The project explores different connotations of the term neighbourhood, in the vocabulary of its urban, architectural and social contexts, and analyses the historical development and actual dynamics of urban transformations of the neighbourhoods of New Belgrade. This sentence could be seen as a common denominator and a platform for all different approaches to the topic developed in the course of more than a year long process of working within an international and interdisciplinary team.The particular topics of the public debate are: - How to build on the local socio-political legacy of workers self-management and reaffirm this concept in the new context where different kind of self-organization would be desirable? - How to deal with rapid urban transformations resulting in socio-spatial homogenisations and segregations?, and - Is there a possibility for spatial justice in the city neighbourhoods?On the publication:rnThe publication Differentiated Neighbourhoods of New Belgrade is structured in three parts and is accompanied with the DVD with 6 films, documentaries or video works produced in the framework of the project.The first part gives overview of the theoretical concepts of neighbourhood in different social systems, and particularly revisits the concept of New Belgrade as administrative capital of socialist Yugoslavia and development of its neighbourhoods in socialism. Contributions from: Ljiljana Blagojevic, Mina Petrovic, Tamara Maricic & Jasna Petric, Sabine Bitter & Helmut Weber.rnIn the second part the focus is on the process of urban transformations in New Belgrade and (im)possibilities of avoiding socio-spatial segregations and preventing the breaking through of neoliberal capitalism into the "empty" spaces in the city. The main questions are in what way differentiated neighbourhoods could be formed, and not shopping malls and business districts, and who makes decisions about this?Contributions from: Mina Petrovic & Vera Backovic, Mark Terkessidis, Stefan Roemer, Aleksandar Dimitrijevic, Ljiljana Blagojevic, Dubravka Sekulic & Dunja Predic & Davor Eres.rnThe third part shows the "inside view" - subcultural, marginalized and segregated neighbourhoods and meeting places in New Belgrade. The main issue is if there exist the sense of belonging to the "hood" and how to initiate creation of community or neighbourhood? Contributions from: Milica Lapcevic & Vladimir Sojat, Ljiljana Radosevic, Jakob Kolding, Sanja Jovovic, Dusan Cavic & Dusan Saponja, Bik Van der Pol, Stevan VukovicrnrnrnProjections:rnStefan Römer, Boulevard of Illusions: Learning from New Belgrade, 2007, 24\'47\'\'rnSabine Bitter & Helmut Weber, NEW, New Belgrade 1948 - 1986 - 2006, 2007, 20\'rnrnZoran Eric is an art historian, curator, and lecturer. He holds a PhD from the Bauhaus University in Weimar. Currently he is working as curator of the Centre for Visual Culture at the Museum of Contemporary Art, Belgrade. His research fields include the meeting points of urban geography,rnspatio-cultural discourse, and theory of radical democracy. Between 2005-2008 he was a member of the IKT Board and
11/01/2010.
BLOK i DeLVe vas pozivaju na predstavljanje projekta Diferencirana susjedstva Novog Beograda, Centra za vizuelnu kulturu MSUB-a uz projekcije, predstavljanje publikacije i diskusiju, u ponedjeljak, 11.01.2010. u 19.00. U razgovoru sudjeluju Aleksandar Dimitrijević, Stefan Römer, Helmut Weber a moderator je kustos projekta Zoran Erić. Projekt 'Diferencirana susjedstva Novog Beograda' istražuje različite konotacije pojma susjedstvo u kontekstima urbanističkog, arhitektonskog i društvenog vokabulara te analizira historijski razvoj i aktualne dinamike urbanih transformacija susjedstava Novog Beograda. Ova bi rečenica mogla biti i zajednički nazivnik i platforma za sve različite pristupe temi koje je međunarodni i interdiscplinarni tim istraživača razvio u više od godina dana rada. Fokus razgovora bit će na temama: Kako graditi na lokalnoj društveno-političkoj baštini radničkog samoupravljanja te nanovo afirmirati ovaj koncept u u novom kontekstu u kojem su poželjne različite vrste samoorganizacije?; Kako se nositi s naglim urbanim transformacijama koje rezultiraju društveno-prostornim homogenizacijama i segregacijama, te - je li moguća prostorna pravda u gradskim susjedstvima?
O publikacij: Publikacija Diferencirana susedstva Novog Beograda strukturirana je trodijelno i popraćena DVD-om sa 6 filmova, dokumentaraca ili video radova nastalih u okviru projekta.
Prvi dio donosi pregled teorijskih koncepata susjedstva u različitim društvenim sistemima te potanko nanovo promišlja koncept Novog Beograda kao administrativnog centra socijalističke Jugoslavije i razvoj njegovih susjedstava u socijalizmu. Autori: Ljiljana Blagojević, Mina Petrović, Tamara Maričić & Jasna Petrić, Sabine Bitter & Helmut Weber. U drugom dijelu fokus je na procesu urbanih transformacija u Novom Beogradu i (ne)mogućnostima izbjegavanja društveno-prostornih segregacija i sprečavanja prodora neoliberalnog kapitalizma u «prazne» gradske prostore. Glavna su pitanja: na koji se način mogu oblikovati diferencirana susjedstva, a ne shopping centri i poslovne zone, te tko odlučuje o tome? Autori: Mina Petrović & Vera Backović, Mark Terkessidis, Stefan Römer, Aleksandar Dimitrijević, Ljiljana Blagojević, Dubravka Sekulić & Dunja Predić & Davor Ereš. Treći dio donosi «pogled iznutra» - subkulturna, marginalizirana i izolirana susjedstva i mjesta susretanja u Novom Beogradu. Glavno je pitanje postoji li osjećaj pripadnosti «hood»-u te kako inicirati stvaranje zajednice ili susjedstva? Autori: Milica Lapčević & Vladimir Šojat, Ljiljana Radošević, Jakob Kolding, Sanja Jovović, Dušan Čavić & Dušan šaponja, Bik Van der Pol, Stevan Vuković
Projekcije:Stefan Römer, Bulevar iluzija: Pouke Novog Beograda, 2007, 24'47''Bitter & Helmut Weber, NOVO, Novi Beograd 1948 - 1986 - 2006, 2007, 20'
Zoran Erić je povjesničar umjetnosti, kustos i predavač. Doktorirao je na Bauhaus univerzitetu u Weimaru. Radi kao kustos Centra za vizuelnu kulturu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu. Od 2008. je predsednik AICA Srbija.
Aleksandar Dimitrijević je magistrirao na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Tijekom dugogodišnjeg boravka u Beču i Kölnu bavio se problemima zone konflikta između javnog i privatnog prostora, a posebno uzurpacijom javnih površina grada u reklamne svrhe. Od 2000-ih kritički se bavi fenomenom društvene, političke i kulturne transformacije srpskog društva nakon promjene političkog sustava i uvođenja zemlje u proces tranzicije i privatizacije.
Stefan Römer predaje Nove medije na Akademiji umjetnosti u Münchenu i bavi se konceptualnim radom na razmeđi umjetničke prakse i teorije. U osnovi njegovog djelovanja je politički motiviran aktivizam i dokumentarizam s tendencijom da se








