04.-26.10. 2008. HDLU, MEŠTROVIĆEV PAVILJON, ZAGREB JULIETA ARANDA (MX) | ARTURAS BUMŠTEINAS; LAURA GARBŠTIENE (LT) | PETAR BUNIĆ (HR) | ALEJANDRO CESARCO (UY) | KAJSA DAHLBERG (SE) | MARIANA CASTILLO DEBALL (MX) | CLAIRE FONTAINE (FR) | SAMUEL DOWD; FLORIAN ROITHMAYR (GB) | DISOBEDIENCE ARCHIVE (IT) | IVAN DUJMUŠIĆ (HR) | KOKEN ERGUN (TR) | MARIN KANAJET (HR) | PATRICIA ESQUIVIAS (ES) | JAKUP FERRI (KOSOVO) | MARIO GARCIA TORRES (MX) | ÐURO GAVRAN (HR) | IGOR GRUBIĆ (HR) | NICOLINE VAN HARSKAMP (NL) | STEFAN HAUS (HR) | ADRIJANA HISENI (KOSOVO) | ILEGALNI BIOSKOP (RS) | SINIŠA ILIĆ (RS) THE INSTITUTE OF ART AND PRACTICE OF DISSENT AT HOME (GB) | JANEZ JANŠA (SI) | JEUDI NOIR (FR) |BOŽIDAR KATIĆ (HR) |IVA KOVAČ; NATAŠA TEPAVČEVIĆ (HR/RS) | NENAD KURĆUBIĆ (HR) | SINIŠA LABROVIĆ (HR) | RUNO LAGOMARSINO (SE) | IVAN LATIN (HR) | MARKO MARKOVIĆ (HR) | MONUMENT TO TRANSFORMATION (CZ) | RADENKO MILAK (BIH) | CIPRIAN MURESAN (RO) | ANGEL NEVAREZ; VALERIE TEVERE (MX/US) | AHMET OGUT (TR) | DAMIR OČKO (HR) | CHRISTODOULOS PANAYIOTOU (CY) | LALA RAŠČIĆ &  VUNENY (HR/BIH) | R.E.P.- REVOLUTIONARY EXPERIMENTAL SPACE (UA) | JOANNE RICHARDSON (RO/USA) | DINA RONČEVIĆ (HR) | MAJORIAN 458 (HR) | KARLA ŠULER (HR) | PILVI TAKALA (FI) | STEFANOS TSIVOPOULOS (GR) | NASSAN TUR (G) | MONA VATAMANU; FLORIN TUDOR (RO)| VOINA (RU) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Curators: Ivana Bago, Antonia Majača / g-mk . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . WWW.SALONREVOLUCIJE.ORG
G-MK tim trenutno izbjegava svaku prezentacijsku djelatnost i vrijeme posvećuje čitanju i reflektiranju prošlih aktivnosti. Možete nas kontaktirati ako ste zainteresirani za našu listu čitanja. Galerijski program započinje 10. rujna projektom 'Slučaj akademija'.
"Izloženo-Nađeno', u kojoj se radovi umjetnika ne predstavljaju simultano, jednokratnim činom otvorenja skupne izložbe, već svaki rad predstavlja novu intervenciju u fizički i simbolički prostor galerije, istovremeno gradeći izložbu i dekonstruirajući sam proces njenog nastajanja, kao i destabilizirajući pozicije i relacije unutar mreže koju tvore sudionici tog procesa. 16.11.-09.12.2007. Izložba u nastajanju ŽELJKO BADURINA, PAŠKO BURÐELEZ, SINIŠA LABROVIĆ, IVICA MALČIĆ Kustosice: Ivana Bago i Antonia Majača - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Umjetničko djelo kao čin zavođenja traži zauzvrat da ga nadiđe i zavede umješnost svih i svakoga - ono zahtijeva uzajamnost. (Hakim Bey) Na izložbi 'UZAJAMNOSTI: Izloženo-Nađeno' radovi umjetnika ne predstavljaju se simultano, jednokratnim činom otvorenja skupne izložbe, već svaki rad predstavlja novu intervenciju u fizički i simbolički prostor galerije, istovremeno gradeći izložbu i dekonstruirajući sam proces njenog nastajanja, kao i destabilizirajući pozicije i relacije unutar mreže koju tvore sudionici tog procesa. Svaki je rad tako intervencija ne samo u prostor galerije, nego i samu instituciju izložbe kao manifestacije umjetničkog i kustoskog pothvata u trenutku njegove dorađenosti i završenosti, javnog pokazivanja u trenutku kad je dostignut vrhunac reprezentabilnosti. 'Izlaganje' podrazumijeva više ili manje stabilnu ekononomiju razmjene, a ovdje se temelji upravo na nesigurnoj dinamici darivanja i gubitka, konstantnom pregovaranju među protagonistima uključenima u proces, te susretu ili sukobu očekivanja koje svi uključeni imaju jedni prema drugima i prema samima sebi, kao i mogućim frustracijama koje rezultiraju njihovim neispunjenjem - svi su vidljivo ovisni o drugima i u stalnom procesu pregovaranja, zamjene uloga, prebacivanja odgovornosti i uzajamnosti. Institucije i kustosi očekuju nešto od umjetnika, umjetnici od institucija i kustosa, sponzori i publika (od koje se opet očekuje da ne bude tek pasivna publika) imaju svoja očekivanja prema institucijama i sadržaju koje prezentiraju, itd. U tom se prostoru isprepletenih očekivanja uspostavlja polje za višestruku uzajamnost i ponekad apsurdnu igru pozicija pri čemu igru možemo promatrati i kao institucionalizaciju moći tijekom koje se ista ta igra legitimizira postavljanjem u dijalog aktera jednih s drugima i naspram drugih. U lokalnom kontekstu, međutim, nerijetko nedostaju jasne granice među pozicijama, često su i umjetnici i kritičari i kustosi u poziciji samozaposlenih kulturnih radnika. U nedostatku stabilnih oblika (prije svega kulturno-političkih i ekonomskih) organizacije i institucionalizacije, svi su kulturni radnici u lokalnoj konstelaciji na ovaj ili onaj način izloženi istovremeno pritisku visoko-profesionalne izvedbe i bespoštednom iscrpljivanju svoje radne snage. Umjetnik / kulturni radnik je tako uvijek spreman na akciju, uvijek dovoljno entuzijastičan, energičan i prije svega fleksibilan društveni entrepreneur da, iako redovito pokriva nekoliko segmenata kreativne produkcije istovremeno ne prestaje crpiti snagu iz svoje zanesenosti samim mogućnostima sudjelovanja u proizvodnim procesima simboličkih vrijednosti. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Linkovi u nastavku sadrže vizualnu dokumentaciju, kratke biografije umjetnika te stejtmente umjetnika i kustosica o svakom pojedinačnom radu. I SINIšA LABROVIĆ: 'Punishment' II IVICA MALČIĆ: '10 new paintings' III PASKO BURÐELEZ: 'Untitled'IV ®ELJKO BADURINA: 'Coffee & Cakes'
- gesta/happening/instalacija 05.12.-09.12.2007. - - - - - - - - - - - - - - - - - - Badurina formulira igru koju možemo ovdje radno nazvati 'Umjetnik daruje funkcionalan i dobrodošao ready-made svojoj dragoj galeriji'. Time on hotimično uklanja svoj proces kreativne proizvodnje izvan modela robne ekonomije, istovremeno izvrćući poziciju u kojoj umjetnik nešto očekuje od galerije - novčanu naknadu za izlaganje, promociju, dokumentaciju djelovanja itd, te apelirajući na uzajamnost i ekonomiju darivanja, preuzimajući u konačnoj manifestaciji kave i kolača za sve princip potlača u kojem je prije pojave 'novca' i 'ugovora' ljudsko društvo bilo utemeljeno na darivanju i uzvraćanju dara. Štoviše, upućuje na istovjetnost pozicija kulturnih radnika, te podsjeća na koncept uzajamnosti i vrijeme prije nego što je koncipiran pojam 'viška' i 'oskudice'. Ivana Bago & Antonia Majača - - - - - - - - - - - - - - - - - - Često sam na otvorenjima u GMK htio popiti kavu jer alkohol i gazirane sokove ne pijem. No to bi bilo moguće tek u susjednom kafiću koji radi samo do 23 h. To me svaki put frustriralo pa sam odlučio galeriji GMK pokloniti kafe-aparat tako da uvijek mogu dobiti šalicu kave na otvorenju. Osim toga, ta će gesta možda doprinijeti tome da GMK postane mjesto još ugodnijeg druženja, razmjene mišljenja s kolegama umjetnicima i prijateljima. Stoga vas pozivam na druženje uz kavu i kolače povodom svečanog puštanja u pogon kafe aparata. Željko Badurina  - - - - - - - - - - - - - - - - - - ŽELJKO BADURINA je rođen 1966. godine u Zagrebu. 1996.god. diplomirao je na grafičkom odjelu ALU u Zagrebu, u klasi prof. Miroslava Šuteja. Član je HDLU-a i HZSU-a. Izlagao na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji, ali ne i u inozemstvu. Dobitnik je nagrade Gradskog ureda za kulturu na 3. hrvatskom trijenalu grafike 2003. god. Sudjelovao je na Baranjskoj umjetničkoj koloniji u Tikvešu, Baranja 2006. Od 2005. radi na projektu 'Post-Art'. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - X Mutualites - IntroductionI SINIšA LABROVIĆ: 'Punishment'II IVICA MALČIĆ: '10 new paintings'III PASKO BURÐELEZ: 'Untitled'
29.11.2007 - 09.12.2007. - slike - dvokanalna video-instalacija (u suradnji s Ivanom Bago, Antonijom Majačom i Ivanom Mance) - - - - - - - - - - - - - - - - - - Ivica Malčić, 'slikar na duge staze', kako se duhovito opisuje u jednoj od svojih slika, već gotovo deset godina, svake godine na samostalnim izložbama izlaže 100 novih slika. Te su izložbe manifestacije umjetnikove predanosti umjetničkom stvaranju i svakodnevnom radu u ateljeu, kao i dokumenti samog procesa stvaranja, trenutaka zanesenosti i krize koje taj proces podrazumijeva te neprestanog, uvijek i autoironijskog preispitivanja vlastitog umjetnièkog identiteta, osjecaja moći i nemoći, euforije i sumnje pred slikarskim platnom ali i u odnosu na svijet umjetnosti i svoju poziciju u njemu. Do sada je na svojim izložbama Malčić bio sam i autor i selektor radova, imajući potpunu kontrolu nad onim sto će javnosti predstaviti kao svoj novi slikarski ciklus. Na određen način, Malčić samim konceptom sezonskog izlaganja - koje je svaki put istovremeno i nova izložba, ali i nužni preduvjet za nastavak jedinstvenog životnog i umjetničkog projekta, postavlja svojevrsni ultimatum i ulazi u pregovarački dijalog sa svijetom umjetnosti, kojim osigurava svoju kontinuiranu prisutnost u njemu. Načelno gledano, ako se izložba jedne godine ne realizira, cjelokupni projekt je doveden u pitanje, što je rizik kojemu je umjetnik stalno izložen, a za kojega odgovornost ne snosi samo on, nego i cjelokupni sistem umjetničkih institucija. Na izložbi 'Uzajamnosti: izloženo - nađeno', Malčić taj kontinuirani dijalog sa samim sobom i sa svijetom umjetnosti, inače impliciran u pozadini takvog pristupa, sada ističe u prvi plan. Odričući se kontrole u prostoru između umjetničkog rada i njegove javne prezentacije, Malčić se 'prepušta' procesu žiriranja, prostoru kustoske intervencije te radikalnoj selekciji koja dvogodišnji rad, od dosadašnjih 100 godišnje, (a ukupno 1762!), svodi na svega 10 slika, izabranih od strane kustosica kojima, kako Malčić primjećuje, slikarstvo nije primarno područje interesa. Ivana Bago, Antonia Majača & Ivana Mance - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 10 NOVIH SLIKA Od 1998. godine na samostalnim izložbama u Zagrebu svake godine izlažem 100 slika. 2003. godine nisam imao samostalnu izložbu, ali sam zato 2005. godine izložio 200 slika. 2007. godine nisam izlagao slike vec 365 dnevničkih crteža iz 2006. godine, stoga su mi slike iz 2006. i 2007. godine ostale neizložene. Odlučio sam od tih neizlaganih slika izložiti samo 10 i to da odabir ne radim sam već da to prepustim nekom drugom. Želio sam naći nekoga tko se ne bavi slikarstvom, vec suvremenim medijima kao što su performansi, akcije, instalacije, video i slično, i tko ne poznaje moj rad. Našao sam 'selektore' u Galeriji Miroslav Kraljević, kustosice Ivanu Bago, Antoniu Majaču i Ivanu Mance. Zamislio sam odabir slika kao žiriranje za Zagrebački salon ili Salon mladih, tako da sam ja samo 'predstavljao' slike uz pokoju rečenicu, bez utjecaja na žiri, a tročlani žiri je odlučivao o odabiru slika. Moju ideju o žiriranju slike cure su nadopunile postavljanjem dviju
20.11.-09.12.2007. - performans - dokumentacija performansa (foto-dokumentacija: Marko F. Ercegović; video-dokumentacija: Saša Ban i Miroslav Sikavica) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Siniša Labrović se u performansu 'Kažnjavanje' poigava krhkom dinamikom očekivanja i žudnje, prije svega na relaciji između umjetnika i publike. Kao kulturni radnik - umjetnik, i on je spreman na akciju, spreman zadovoljiti žudnju publike za sadržajem i spektaklom, koja je ovdje nerazdvojiva od umjetnikove vlastite žudnje za publikom i ispunjavanjem njihovih očekivanja. Kao što u svojoj biografiji opisuje svoj dosadašnji rad, Labrović i ovdje izlaže 'nešto sebe, a nešto druge i drugo'. Drugo koje je u 'Kažnjavanju' izloženo, jest upravo nerazrješiva međuovisnost između sebe i drugih. Labrović tako subvertira ideju umjetnika kao autonomnog stvaraoca i subjekta, ispreplićući pozicije izvođača i promatrača akcije, kao i subjekta i objekta kažnjavanja iz naslova. Ivana Bago, Antonia Majača - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kažnjavanje sam izveo dvaput, jednom u Rijeci u O.K. galeriji, a jednom u Beogradu, u prostoru kojem sam zaboravio ime, a na izložbi 'The Last East Europen Show'. Što zbog mog neznanja, a što zbog neadekvatnosti prostora, taj meni mio rad, ipak je moj - kakav je da je, nisam nikad izveo kako spada. Plus, nemam nikakvu dokumentaciju o tom radu, a bez dokumentacije si danas, shvatio sam u međuvremenu, ko narod bez države il ko govno na kiši. Osim toga, htio sam se dočepati i Galerije Miroslav Kraljević kao takve. I onda mi se činilo da bi zbog njene nerazuđenosti ta galerija bila ko stvorena da jednim performansom ubijem tri gorespomenute ambicije. Kažnjavanje je nastalo kad sam se pitao šta su sad svi navalili tuć i maltretirat sebe ko sumanuti. Pa sam, videći da to privlači pozornost, odlučio i ja realizirat rad koji bi bio takav, a jer sam plah, mislio sam da bi bilo dobro i da nije takav, ne bi li odvukao pozornost. Pa sam ta dva suprotna nagnuća spetljao u jedan rad. A i publika tu nije bez nike. Treći put Bog pomaže. Nadam se. Siniša Labrović - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Siniša Labrović rođen je 12. veljače 1965. u Sinju. Kršten. U OŠ 'Frano Masnić' završio osmogodišnju, pričešćen i krizman, a srednju u CUOU '10. kolovoz'. Nakon 12 godina studiranja, uglavnom u Zagrebu, stekao zvanje prof. hrv. j. i knj. Radio pa nije pa je pa nije, i tako 29 puta, pa odnedavno preselio u Zagreb. Jer su mogućnosti puno veće i Zagreb je ipak Zagreb. Izlaže od 2000., nešto sebe, a nešto druge i drugo. Ponekad, tu i tamo. X Mutualities - IntroductionII IVICA MALČIĆ: '10 new paintings' III PASKO BURÐELEZ: 'Untitled'IV ŽELJKO BADURINA: 'Coffee & Cakes'
više o programu