14/11/2008.
Mika Hannula živi i radi u Helsinkiju i Berlinu kao kustos, predavač i kritičar. Doktorirao na području političkih znanosti. Od 2000. do 2005. bio je ravnatelj Akademije likovnih umjetnosti u Helsinkiju, gdje je od 2005. do 2007. predavač o umjetnosti u javnom prostoru, a trenutno predaje na Akademiji likovnih, primijenjenih i izvedbenih umjetnosti Sveučilišta u Göteborgu. Od 2002. do 2004. predsjednik KUNO-a, nordijske mreže umjetničkih akademija. Kurirao je više izložbi u Helsinkiju, Trondheimu, Berlinu i Istanbulu, od 1999. do 2001. bio je urednik NU: the Nordic Art Review. Hannula je autor brojnih članaka o suvremenoj umjetnosti i nekoliko knjiga, između ostalih: Zašto volim rock glazbu? – teorijski diksurs o suvremenoj vizualnoj umjetnosti i kulturi (na finskom, University of Trondheim, 2000), Sve ili ništa – Kritička teorija, suvremena umjetnost i vizualna kultura (na finskom, Kuvataideakatemia 2003), Rock the Boat - Localized Ethics, the Situated Self, and Particularism in Contemporary Art (s: Tere Vaden, Salon Verlag 2003), Nezgode suvremene umjetnosti – komunikacijski procesi izvan \'bijele kocke\' (na finskom, Kuvataideakatemia, 2004), Artistic Research – theories, methods and practices (s: Juha Suoranta i Tere Vadén, Kuvataideakatemia & Göteborg Universitet, 2005), Politics of Small Gestures, Chances and Challenges for Contemporary Art (Art-ist Publishing, Istanbul 2006). U predavanju će biti riječi o konceptu \'politike malih gesti\' koji je autor obradio u istoimenoj knjizi objavljenoj 2006. godine. Knjiga otvoreno kritizira različite stavove, trendove i tendencije popularne i naširoko rasprostranjene u suvremenoj umjetnosti. Ona je pokušaj da se određeni radovi i akcije suvremene umjetnosti sagledaju i artikuliraju kao pokretači misli. Ne kao produkti, ne kao spektakli, ali ni kao autentični izrazi nečega što se zove stvarnost, već kao nešto drugačije, kao nešto drugo. rn*organizator*: [BLOK] - Lokalna baza za osvjezavanje kulture u suradnji s Galerijom Miroslav Kraljevic *kontakt*: Vesna Vukovic, vesna@urbanfestival.hr *program podrzali*: Ministarstvo kulture RH, Ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga drustva vise ->rnMIKA HANNULA: Politika malih gesti. Prilike i izazovi za suvremenu umjetnost To je donekle smiješno. Sve se više zatičemo u osebujnim, čudnim situacijama, gdje se čini da suvremena umjetnost privlači pažnju i interes u gotovo svemu osim u svom sadržaju. Sve je više i više razgovora, više i više buke i uzbuđenja oko njezine tržišne vrijednosti, društvene prihvaćenosti i poduzetničke mudrosti, a nikako ne smijemo zaboraviti sliku koju nudi, sliku fleksibilnog i ah-tako-nomadskog individualnog identiteta. No učestalo se zaobilaze sadržaji i teme kojima se suvremena umjetnost bavi i s kojima se suočava. Znate uostalom, teme poput identiteta, seksualnosti, ljubavi, smrti, i nikako ne smijemo zaboraviti vrtlarstva. Ova knjiga je pokušaj da se zatvori procijep između fame i stvarnosti, između površnog interesa i „dobara svojstvenih praksi“. (Macintyre 1985: 219) To je pokušaj da se određeni radovi i akcije suvremene umjetnosti sagledaju i artikuliraju kao pokretači misli. Ne kao produkti, ne kao spektakli, ali ni kao autentični izrazi nečega što se zove stvarnost, već kao nešto drugačije, kao nešto drugo. I da, to nešto drugo je politika male geste. Branit ću onu vrstu umjetnosti koja je dio našeg svakodnevnog
07/11/2008.
U predavanju će biti riječi o tome kako umjetničke institucije mogu stvoriti novi osjećaj pripadanja. U sadašnjoj situaciji, koja ide pod ruku s raspadanjem države blagostanja, pokazuje se potreba za novom orijentacijom emancipatorskih oblika djelovanja u institucionalnom umjetničkom polju. To nas vraća vrlo temeljnom pitanju: što zapravo očekujemo od neke umjetničke institucije? Što želimo da ona predstavlja? Nakon uvoda u povijesnu situaciju umjetničke institucije kao nacionalnog projekta Nina Möntmann će istražiti nove institucionalne oblike i njihovu sposobnost da stvore novi, postnacionalni osjećaj pripadanja. Nina Möntmann je profesorica i voditeljica Odsjeka za teoriju umjetnosti i povijest ideja pri Royal University College of Fine Arts u Stockholmu. Od 2003. do 2006. kustosica NIFCA-e (Nordic Institute for Contemporary Art) u Helsinkiju, 2007. godine kustosica armenijskog paviljona na 52. venecijanskom bijenalu, a 2008. kustoska savjetnica Manifeste 7. Upravo kurira grupnu izložbu u galeriji The Power Plant u Torontu (prosinac, 2008). Dopisnica Artforuma, suradnica u više časopisa, između ostalih u: Le Monde Diplomatique, Parachute, metropolis m, Frieze. Autorica i urednica vise publikacija, izbor uključuje sljedeće: Rana Dasgupta, Nina Möntmann, Avi Pitchon (ur.), Manifesta 7 Companion Book, Milano 2008; Nina Möntmann (ur.) Art and its Institutions, London (Black Dog Publishing), 2006; Nina Möntmann, Yilmaz Dziewior (ur.), Mapping a City, Stuttgart (Hatje Cantz), 2005; Nina Möntmann, Kunst als sozialer Raum, Köln (Walther König), 2002. Zivi i radi u Hamburgu i Stockholmu. *organizator*: [BLOK] - Lokalna baza za osvježavanje kulture u suradnji s Galerijom Miroslav Kraljević *kontakt*: Vesna Vuković, vesna@urbanfestival.hr *program podržali*: Ministarstvo kulture RH, Ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva
31/10/2008.
Prije nego sto je postala ravnateljica De Appel-a, Ann Demeester (1975) je od 2002. bila direktorica Centra za suvremenu umjetnost W139 u Amsterdamu gdje je organizirala niz grupnih izložbi, performansa i samostalnih izlozbenih prezentacija umjetnika kao što su Kiaer (Velika Britanija), Sislej Xhafa (Kosovo), Katie Holten (Irska), Maze de Boer (Nizozemska), Rothstauffenberg (Njemacka), Paolo Chiasera (Italia) i Orla Barry (Belgija). Od 1999. i 2002., bila je asistentica poznatom kustosu Jan Hoet-u, u Centru za suvremenu umjetnost SMAK (Belgija), te u MART-u, u Herfordu (Njemačka). Na mapi medjunarodne suvremene umjetnicke scene, umjetnicki centar De Appel je nezaobilazno mjesto a njegov je kustoski program, osnovan 1994. godine od strane Saskie Bos, jedan od najstarijih i najprestižnijih programa za izobrazbu kustosa u Europi i svijetu. Važno je naglasiti da su mnogi mladi svjetski poznati kustosi i direktori umjetnickih institucija zavrsili kustoski program De Appel, te kako se sa svakom novom godinom u Centru produciraju nova polja znanja iz te profesije, na putu izmedju suvremene teorije i prakse. Od samog osnivanja namjena kustoskog programa De Appel bila je pomiriti raskorak izmedju klasicnog povijesno-umjetnickog obrazovanja i prakticnog djelovanja u polju suvremene umjetnosti, pruzajuci polaznicima nova iskustva i znanja, neophodna za daljnji razvoj njihovih kustoskog djelovanja.
30/10/2008.
Dorothee Richter je povjesničarka umjetnosti, kritičarka i kustosica. Direktorica je (zajedno s Barnaby Drabbleom) postdiplomskog programa kustoskih praksi na sveučilištu u Zurichu i članica istraživačke grupe "exhibtion display" na Univerzitetu umjetnosti i dizajna u Zurichu.
Od 1999 do 2003 bila je umjetnička direktorica Kunstlerhaus-a u Bremenu gdje se je kroz svoju praksu bavila pitanjima društveno angažirane umjetnosti, feminizma danas i umjetničke kolaboracije. S Barnaby Drabble jedna je od osnivačica Curating Degree Zero osnovanog 1998. koji u Galeriji Miroslav Kraljević gostuje do 15.studenog 2008.






