16/01/2018.
Ženila se tugai nevolja.Pir delala,kruha ni imala.*
Ljubav za folklornu glazbu počeo je otkrivati spontano i donekle vrlo sramežljivo obradom tradicionalne slavonske ‘Đakovo, Đakovo’ te autorskom pjesmom ‘Baba Ljuba blues’ na posedarskom dijalektu. Kao svestrani istraživač tradicionalnog delta bluesa, Bebè Na Volè autorsku glazbu godinama stvara, snima i izvodi po do-it-yourself principima, nastavljajući povremeno istraživati i glazbenu baštinu svojih slavonskih i dalmatinskih korijena.
Višetjedni boravak u Otvorenom studiju Galerije Miroslav Kraljević prilika je za studiozniji pristup istraživanju folklornog nasljeđa - narodnog bluesa - i u narodu s njim povezanim običajima. U istraživačko-studijskom radu te u stvaranju privremene čitaonice i slušaonice u prostoru galerije Adamu će se u Otvorenom studiju pridružiti Selma koja, iako sama ne izvodi glazbu, inspiraciju često pronalazi u anarhističkim, radničkim i feminističkim pjesama.
Istraživački, izvođački i slušateljski prostor Otvorenog studija bit će otvoren svima koji su zainteresirani za susret s eksperimentalnim, eklektičnim čitanjem hrvatske narodne glazbe i s njom povezanim bluesom. Radni proces planira se privremeno zaokružiti izvedbenim događajem u galeriji koji će se održati 17.02. s početkom u 20h.
Otvoreni studio bit će moguće posjetiti srijedom (31.1., 07.02. i 14.02.) od 20-22 h kroz seriju slušaona-čitaona-gledaona. Ostali termini bit će prethodno objavljeni na FB eventu.
Program
10/01/2018.
GMK najavljuje AV performans Kromatona i Micronie pod nazivom 'Koncert za kroma-osminu note ili par telki i tri monotona' koji će se održati u nedjelju, 14. siječnja s početkom u 20 sati.
Kromaton je duo koji se bavi eksperimentalnim zvukom kojega izvlači Iz CRT televizora i DVD playera. Svoj audio montiraju kao video, a boje tih videa prevode u različite frekvencije. Kromaton su Vanda Kreutz i Dorotea Cerin, diplomantice Likovne akademije u Zagrebu na smjeru Novi mediji. Svoj prvi nastup kao Kromaton ostvarile su na SineLinei u studenom 2017.
Micronia je solo projekt Deborah Hustić unutar kojeg se bavi različitim oblicima eksperimentalne elektronske glazbe za plesače ili dr. suradničke projekte, osobito DIY elektronskim instrumentima koje nerijetko izrađuje, modificira, izlaže ili kurira. Do sada sudjelovala s grupom Messy Oscillators i solo nastupima na festivalima poput Device_arta, Izlog suvremenog zvuka, Napusti normalne naprave, Music Tech Festival, Perforacije, Sound Art Inkubator, SineLinea i dr. Članica udruge za razvoj „uradi-sam“ kulture – Radiona / Zagreb Makerspace.
Organizacija: Kromaton, Micronia, GMK Partneri: OZAFiN, ALU, Radiona
18/12/2017.
Marginalnost - točka komunikacije / okrugli stol sa stanovnicima romskog naselja Vrtni putSudjeluju: Stevo Golubovac (stanovnik Vrtnog puta), Neđatin Kamberovski (Vijeće romske nacionalne manjine Grada Zagreba), Siniša Senad Musić (Roma Education Fund) Moderator okruglog stola i voditelj projekta: Bojan Mucko Cilj projekta Marginalnost - točka komunikacije je razvijanje i terenska primjena metoda građanskog osnaživanja stanovnika zagrebačkih getoiziranih romskih naselja te njihovo povezivanje s nadležnim gradskim i državnim strukturama. Vrtni put je naselje od 13-ak kućanstva u kojem žive socijalno najugroženiji stanovnici, a za njihovo stambeno zbrinjavanje, kao i za budućnost samog naselja, ne postoji nikakav strateški plan. Većina stanovništva je nepismeno, a u naselju ne postoji niti osoba koja bi socijalne i infrastrukturne probleme naselja artikulirala i adresirala nadležnim instancama, niti postoji za to potreban službeni komunikacijski kanal prema gradskim i državnim strukturama. Cilj okruglog stola je davanje vidljivosti problemima Vrtnog puta, ali i poticanje dugoročne, kontinuirane suradnje između stanovnika, romskih predstavničkih tijela i nadležnih gradskih i državnih ureda. Život u romskom naselju ćemo kontekstualizirati kroz raspravu u širu sliku gradskih prostornih "politika", ali bavit ćemo se i unutarnjim kontradikcijama funkcioniranja "kolektiva" stanovnika: kritički i prema gore i prema dolje, ali konstruktivno. Okrugli stol je rezultat radionice u kojoj su sudjelovali svi zainteresirani stanovnici Vrtnog puta.
18/12/2017.
Predstavljanje umjetničkog, kustoskog i etnografskog istraživanja industrijske baštine otoka Korčule: Lea Vene, Marija Borovičkić, Božena Končić Badurina i Dijana Protić.Projekt "Industrijska baština otoka Korčule" pokrenut je 2015. godine u sklopu udruge Siva zona i temelji se na osvještavanju, redefiniranju i revalorizaciji kulturnog naslijeđa i pojma nematerijalne industrijske baštine otoka Korčule, posebno Vele Luke. Kritičkim sagledavanjem i bilježenjem lokalne memorije stvara se „alternativni“ arhiv, osvještavaju se i bilježe specifičnosti rodne pozicije i ženskog radnog iskustva, potiče međugeneracijski dijalog te senzibilizacija lokalnog stanovništva. Ujedno se otvaraju dileme i pitanja dinamike i metodologije rada, konceptualnih i drugih okvira istraživanja te načina pristupa lokalnoj zajednici kojoj pojam industrijskog predstavlja podjednako blizak i stran pojam. Predstavljanje istraživanja osim prezentacije i diskusije uključuje i umjetničku produkciju i etnografsku građu; video, audio, tekstualne i fotografske materijale.Projekt je financiran sredstvima Grada Zagreba.Rad Galerije podržava Zaklada Kultura Nova.
12/12/2017.
˝Ujedinjene˝ Nikolina Hrga15. – 30.12.2017.Otvorenje izložbe 15.12. u 20 hRazgovor s Nikolinom Hrgom i Chiarom Bonfiglioli 21.12. u 20 hOd 1990. godine, kada su tekstilna industrija i industrija odjeće u Hrvatskoj zapošljavale više od 125 000 ljudi, većinom žena, do danas je posao izgubilo 110 000 tekstilnih radnica i radnika. Prema podacima Sindikata tekstila, obuće, kože, gume Hrvatske za 2009. godinu postojalo je 280 poduzeća u proizvodnji tekstila i 131 poduzeće za proizvodnju odjeće.Projekt „Ujedinjene“ povezuje radnice koje su u posljednjih dvadesetak godina otpuštene kao tehnološki višak i radnice koje još uvijek rade, sindikalne povjerenice i one koje su prema sindikatu nepovjerljive, one koje su radile u tišini i one koje su prosvjedovale. Iako sličnih sudbina i sličnih radnih i životnih navika, imaju različite poglede na život i na različite se načine nose s uvjetima u kojima rade ili su radile, i u konačnici, gubitkom posla, gubitkom financijske stabilnosti ali i osjećaja pripadnosti. Sve ih vezuje iskustvo rada u tekstilnoj, tzv. ženskoj industriji, iskustvo rada pod normom. Srednjovječne žene koje su godinama bile nevidljive radeći u pogonu, u prekarnim i neljudskim uvjetima rada, često su zastrašivane da će, ako progovore o uvjetima rada, izgubiti posao. I danas su, na tržištu rada
02/11/2017.
Mangelos, Tomislav Gotovac, Mladen Stilinović, Sanja Iveković, Dalibor Martinis, Sven Stilinović, Vlado Martek, Igor Grubić, Goran Trbuljak
Shakespeare među nama
Kustosica: Branka Stipančić
Devetero umjetnika sa zagrebačke umjetničke scene predstavlja svoje radove koji za reference imaju ideje drugih umjetnika, književnika, filozofa, psihoanalitičara, fizičara, režisera, muzičara, teoretičara filmske i video umjetnosti… Radovi su nastali u rasponu od 1960-ih godina do danas, afirmiraju erudiciju i maštu umjetnika i traže angažman gledatelja od kojeg se očekuje da, kao i umjetnik, poznaje druge autore jer upravo oni tvore kontekst za nove poruke pojedinih djela.
Dio umjetnika negira ili ironizira temu vlastitog interesa i polemizira sa svojim izvorom. Mangelosovi Manifesti imaju uporište u različitim humanističkim i znanstvenim disciplinama. Mangelos se sa samosviješću filozofa skeptika koji je posumnjao u umjetnost sporio s čitavom plejadom likova svodeći svoje misli na kratke i precizne, ili, kako je sam rekao, “superwittgensteinovske” teze, ispisujući ih na drvenim tablama, globusima i knjižicama.
Drugi radovi na izložbi nisu tako skloni kritici. Ludički elementi česti su kod medijskog umjetnika Dalibora Martinisa koji je upaljeni televizor objesio sa stropa i prekrio ga crnom krpom “kako bi propjevao kao kanarinac”, i posvetio ga Johnu Cageu. Sven Stilinović ironizira tautološke konceptualne radove Josepha Kosutha fotografijom






