Izložba ističe Drugog kao izbrisanog u suvremenim i povijesnim praksama konstrukcije vizualnog. Konstantno isticanje Izbrisanog proizvodi jezoviti efekt svakodnevne transgresije i svjedoči o reprezentaciji nepredstavljivog.Tehnički crteži i arhitektonski modeli, prožeti spekulacijama i autorskim komentarom, pozivaju gledatelje da svoj pogled prepuste zavodljivom prostoru nadzora i greške. Plantaža Monticello iz 18. stoljeća oživljava u digitalnoj sferi te sugerira neizvjesne mogućnosti povijesnog kontinuiteta borbe za opipljivost ljudskog rada. Digitalne tehnologije kreiraju materijalnu zajednicu sjedinjujući financijske označitelje i kolica za posluživanje.Jukstapozicije povijesnog i digitalnog materijala zavode i iritiraju gledatelja do trenutka kada se suvremene prakse gledanja i ne-gledanja počinju pojavljivati u svojoj povijesnoj specifičnosti.Novi skeptični pogled koji destabilizira postojeći vizualni okvir istovremeno otvarajući pogled na nove alternativne sisteme distribucije i ponovnog kreiranja vizualnog.Elli Kuruş je kolektivna umjetnica iz Leipziga, 44% dovršena. Njena praksa uključuje umjetničke i kustoske pristupe koji se manifestiraju u vidu instalacija, videa, skulpture, izvedbenih predavanja i tekstova. Kolektivna umjetnica istražuje djelatnost stvari oko sebe, kritički preispituje razvitak medija i tehnologije, iščitavajući sadašnjost kao materijalnu povijest.U okviru izložbe održat će se razgovor s Elli Kuruş u ned 29.5. u 18 sati.Izložba ostaje otvorena do nedjelje. Radno vrijeme: 27.5.12-19 sati, 28. i 29.5 15-20 satiIzložba je realizirana sredstvima Kulturstiftung des Freistaates Sachsen.Elli Kuruş gostuje
Danas je postavljen novi natpis i novi vizualni identitet galerije. Autor je dizajner Andro Giunio.Nakon mnogo godina galerija je dobila novi izgled te veću vidljivost sa ulice.
None
U petak, 6. svibnja u 19 h, u Galeriji Miroslav Kraljević održat će se razgovor s Beti Žerovc, slovenskom povjesničarkom umjetnosti, teoretičarkom i kustosicom, povodom predstavljanja njezine najnovije knjige Kada stavovi postanu norma: suvremeni kustos i institucionalna umjetnost. Knjiga je objavljena zahvaljujući suradnji između Igor Zabel Association for Culture and Theory (Ljubljana) i Archive Books (Berlin), dok promociju organiziraju G-MK i Kustoska platforma, u sklopu kontinuiranog programa ‘Meet the Curator’. Knjiga Beti Žerovc zbirka je eseja i intervjua na temu kustoskih praksi u kontekstu suvremene umjetnosti. U toj vrlo opsežnoj i slojevitoj publikaciji, autorica propituje kustoske prakse u širokom društveno-političkom i ekonomskom okruženju, ali i u odnosu prema paradigmatskim obratima koji su se dogodili u svijetu umjetnosti tijekom prošlog stoljeća. Žerovc analizira poziciju kustosa kao ključne figure koja se pojavljajuje, razvija, te participira u institucionalizaciji suvremene umjetnosti tvrdeći da upravo kroz kustosa institucionalna umjetnost dolazi do svoje reformulacije. Dok prvi dio knjige etablira povijesni i kontekstualni okvir za razumijevanje fenomena kuriranja i skicira obrise moći te aktivnosti kustosa suvremene umjetnosti, kasniji eseji autorice analiziraju globalno širenje kustoskih praksi, kao i politizaciju polja i mogućnosti društveno-političkih namjera suvremenih izložbi i ostalih kustoskih projektnih formi. Zadnji segment knjige bavi se idejom kustosa kao umjetnika i kurirane izložbe suvremene
Galerija Miroslav Kraljević poziva vizualne, novomedijske i performativne umjetnike/ce i istraživače/ice iz drugih područja na sudjelovanje u natječaju za produkciju novoga rada u području suvremene umjetnosti.Na natječaj se može prijaviti ideja, nacrt ili već započeti, ali nedovršeni, rad ili umjetnički projekt. S obzirom na orijentaciju i dosadašnju djelatnost Galerije Miroslav Kraljević, prednost se daje umjetnicima i⁄ili istraživačima čiji se radovi temelje na interdisciplinarnom istraživanju, odnosno prožimanju različitih praksi. Na natječaju se razmatraju samo ideje ili radovi koji su u prvoj fazi izvedbe. Neće se razmatrati već dovršeni i prije izloženi radovi ili projekti. Autorima se preporuča, prije same prijave, detaljnije proučiti rad galerije na stranici: www.g-mk.hrOva godina je treća kako Galerija raspisuje natječaj za produkciju novoga rada te time ostvaruje jednu od svojih programskih odrednica, a to je poticanje i produkcija radova i projekata od šire društvene važnosti s ciljem stvaranja živog mjesta kulturne razmjene i proizvodnje. S tim u vezi, autor⁄ica izabran⁄a na natječaju imat će savjetodavnu pomoć kustosica Galerije u promišljanju i realizaciji rada, bit će mu⁄joj dostupni svi galerijski resursi te će imati financijsku podršku za realizaciju rada i njegovu prezentaciju u sklopu galerijskog programa.Prošle je godine na Natječaju žiri (Tihana Bertek, Jasna Jakšić, Ana Kovačić, Sabina Sabolović, Sanja
Emanuel Mathias pozvan je kao dio tima primatologa i etnologa koji se bave navikama primata i njihovom interakcijom s ljudima. Istraživanje primata i umjetnički projekt direktno se isprepliću jer se u oba slučaja čin promatranja uzima kao ključna metoda istraživanja.Višekanalna instalacija otkriva niz različitih promatračkih pozicija (primatolozi, etnolozi, majmuni, snimatelji, lokalno stanovništvo, umjetnik) koje su u konstantnoj međusobnoj interakciji. U tom smislu film osvještava mnogostruka gledišta koja paralelno supostoje u okviru terenskog istraživanja.Promatranjem onih koji promatraju, sami istraživači postali su predmet istraživanja, pri čemu se otvorilo pitanje do koje mjere je moguće učiniti vidljivim složeni istraživački proces na terenu korištenjem umjetničkih alata. Glavna teza rada je da se u filmskoj reprodukciji promatrane situacije pojavljuje novi oblik percepcije koji upotrebljava sinkronizirani, simultani prikaz različitih perspektiva na isti događaj, novi oblik koji poništava hijerarhijski odnos između promatrača i predmeta promatranja. Cilj rada je usmjeriti pozornost na u pravilu nevidljivog promatrača (istraživača), kao i na onoga koji promatra tog promatrača (umjetnika), i to kroz proučavanje i prisvajanje znanstvenih metoda poput onih koje se koriste za proučavanje modela ponašanja u divljini (priroda, džungla), ali i kroz istraživanje osobnih arhiva primatologa.Emanuel Mathias je završio Akademiju vizualnih umjetnosti u Leipzigu. Sudjelovao je na umjetničkoj rezidenciji Yogjakarta