Osnovni cilj Festivala Željezara, koji je pokrenut 2014. godine, jest gradu Sisku povratiti status koji je nekada imao – da ponovno postane živo mjesto kulturne razmjene i proizvodnje. U tom procesu centralno mjesto simbolički zauzima Željezara čije se širenje i komplementiranje podudara s razdobljem najjačeg urbanog razvoja Siska (1955. – 1980.). Postupno gašenje ®eljezare u velikoj se mjeri odrazilo na sisačku svakodnevicu i stanovnike koji su gurnuti u ekonomski, socijalni i kulturni razdor, stoga je ista lokacija odabrana i za epicentar zajedničkog rada na revitalizaciji lokalne zajednice. Program ovogodišnjeg Festivala ®eljezara (1.6.-7.6.) jest umjetnički i aktivistički, i rezultat je cjelogodišnje suradnje festivalskih partnera – profitnih i neprofitnih organizacija u području kulture: umjetničke organizacije Nevidljivi Sisak, Galerije Miroslav Kraljević, kreativne agencije Lab 852, KontraAkcije, umjetnika Marijana Crtalića i kustosice Nataše Kadin. U sedam festivalskih dana održat će se brojne radionice, umjetničke rezidencije, predavanja, performansi, tribine, izložbe, predstavljanja istraživačkih studija, različiti tematski obilasci grada Siska te nekoliko glazbenih izvedbi. GALERIJA MIROSLAV KRALJEVIĆ: Zajednički (g)radProjekt kreće od promišljanja nekadašnje uloge Željezare u razvoja grada Siska i okolnih područja – mastodonta, koji je u jednom trenutku zapošljavao gotovo 14000 radnika, ali koji je utjecao i na ekonomski razvoj niza različitih sektora, te čiji je zajednički prošireni dohodak izgradio grad. U tom kontekstu zanimljivo je i postojanje likovne kolonije ®eljezare, koja je – spajanjem umjetničkog i proizvodnog rada unutar istog okvira – trebala stvoriti mrežu razumijevanja među svim vrstama rada. Umjetničke akcije i projekti referiraju se na pojedine metode rada i grupne kohezije koje su nekad postojale, a koje se i danas mogu primjeniti s ciljem aktualiziranja radnog zajedništva umjetnika i građana u proizvodnji grada. U radu Abeceda Željezare, umjetničkoj akciji u Capragu, Vladan Jeremić i Rena Rädle referiraju se na zajednički proces proizvodnje skulptura unutar likovne kolonije gdje se na sam proces zajedničkog stvaranja i odnos umjetnika i radnika gleda kao na umjetnički čin. Umjetnice Tanja Vujasinović i Tonka Maleković (Platforma za unapređenje kulture PUNKT) u projektu Pogled na drugi grad pokreću razmjenu studenata Metalurškog fakulteta u Sisku i Akademije primijenjene umjetnosti u Rijeci s ciljem zajedničkog promišljanja sličnih procesa koji su zahvatili ta dva grada u posljednjih 20 godina.Archisquad (Odred za arhitekturu savjesti) u Sisku provodi projekt HitnaArhitektura – otvoreno arhitektonsko savjetovalište – koji uči da je prostor u kojem živimo onakav kakvim ga sami bilježimo i ukazuje na vlastiti udio u njegovu kreiranju, a time i na pojedinačnu odgovornost u kreiranju zajedničke stvarnosti.U eksperimentalnom filmu 72-2004, koji nastaje kao refleksija na odrastanje u Sisku i na temelju razgovora s bivšim radnikom Željezare o uvjetima rada i funkcioniranju ®eljezare od 1970-ih do 2000-ih, Marko Tadić sučeljava prošlost i sadašnjost tvornice i njenog neposrednog okruženja s ciljem promišljanja mogućih budućih koraka. Više o festivalu pogledajte ovdje.
Dragi svi,pridružite nam se na započetoj suradnji između studenata Cassa u Londonu i Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.Pozivamo vas na proslavu početnih ideja u sklopu projekta koji će se nastaviti.Srdačan pozdrav,Lea Anić, Laura Barić, Tin Dožić, Vanda Kreutz Oslaković, Toni Mijač, Nera Miočić, Valerija Cerovec, Haydn Ronnie Albrow, Trude Elisabeth Bekk, Santa Sabule, Paulina Glimas, Katarina Sobolciakova, James Johnston i Mar Gonzalez Del Corral Voditelji projekta: Nicole Hewitt, Ana Hušman i Ben CainIzložba je rezultat suradnje Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i londonskog Metropolitan Universityja.Izložbu podržali: Grad Zagreb, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Odsjek za animirani film i nove medije - Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu i London Metropolitan University.
Pridružite nam se na započetoj suradnji između studenata Cassa u Londonu i Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.rnPozivamo vas na proslavu početnih ideja u sklopu projekta koji će se nastaviti.rn rnSrdačan pozdrav,rnLea Anić, Laura Barić, Tin Dožić, Vanda Kreutz Oslaković, Toni Mijač, Nera Miočić, Valerija Cerovec, Haydn Ronnie Albrow, Trude Elisabeth Bekk, Santa Sabule, Paulina Glimas, Katarina Sobolciakova, James Johnston i Mar Gonzalez Del Corralrn rnVoditelji projekta: Nicole Hewitt, ana Hušman i Ben Cainrn rnIzložba je rezultat suradnje Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i londonskog Metropolitan Universityja.rn rnIzložbu podržali: Grad Zagreb, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Odsjek za animirani film i nove medije - Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu i London Metropolitan University.rn rnRad Galerije Miroslav Kraljević podržava Zaklada Kultura Nova.
Literatura: Oslobođenje kroz lijenost. Neke kronopolitičke opaske.Autor: Sven LüttickenTekst je engleskom jeziku, može se preuzeti na internet adresihttp://moussemagazine.it/articolo.mm?id=1071. Pored teksta Svena Lüttickena koji je tema čitalačke grupe, Fokus Grupa govorit će i o tekstovima Paula Lafarguea, Philipa Stilesa i knjizi Cathy Weeks. Za sudionice/ke koje zanima, navedene tekstove mogu pronaći na sljedećim internet adresama. Paul Lafargue,The Right To Be Lazy> https://www.marxists.org/archive/lafargue/1883/lazy/Philip Stiles, The Negative Side of Motivation: The Role of Shame> http://www.jbs.cam.ac.uk/fileadmin/user_upload/research/workingpapers/wp0807.pdfKathi Weeks, The Problem With Work> http://libcom.org/library/problem-work-kathi-weeks---------------------------Čitalačka grupa se održava u okviru projekta Srami se! kojeg kuriraju Ana Kovačić i Irena Borić u partnerstvu s Centrom za suvremenu umjetnost iz Celja i Udruženjem za kulturu i umjetnost CRVENA iz Sarajeva.Projekt Srami se! u 2014. godini financirali su Grad Zagreb, Ministarstvo kulture RH i Zaklada Kultura Nova.Rad galerije Miroslav Kraljević podržava Kultura Nova.
Projekt se nadalje razvija kroz konstrukciju kinetičkih objekata s hipnotičkim efektom u kojima se novčanice tretiraju kao umjetnički materijal. Kroz mjesec dana Vanja će raditi na razvijanju novih kinetičkih objekta i mogućih prostornih efekata koje takvi objekti generiraju. S obzirom na to da je vizualni efekt kinetičkih objekata izrazito hipnotičan autoru se sada spontano nameće i ispitivanje veze hipnoze/sugestije i novca koje će u galeriji provoditi u suradnji s umjetničkim kolektivom SF Ljubavnice. Za vrijeme Otvorenog studija održat će se niz diskusija i druženja te završna prezentacija. Vanja Babić / Transformacija 1250„Budimo dakle iskreni, većini ljudi kod nas nikada nije bilo tako dobro.“ To je rečenica kojom sociolog Ralf Dahrendorf, citirajući britanskog političara Harolda Macmillana iz 1957. uz valjanu argumentaciju, započinje predavanja „U potrazi za novim poretkom“. No već u nastavku uvoda opstruira je s tri ali koja uključuju opservaciju o važnosti životnih prilika, slobode i djelovanja i, na kraju o tome koji su to „mi“ kojima je sad bolje nego ikada. Uvrštavanje među povlaštene, obilje, sitost ili glad vezani su uz globalni obrtaj novca stvarajući sustav kojemu su rast kapitala i dug u temeljima etičkih prosudbi. Ta je situacija polazište umjetničkog istraživanja mladog umjetnika Vanje Babića. On propituje različite vrijednosne i simboličke aspekte novca i vlastiti odnos prema njemu. Pri tome koristi novčanice kao umjetnički materijal računajući na njihovu estetsku komponentu, grafička rješenja ili, kao u ovom radu, na začudne efekte koji se ostvaruju uslijed snimanja papirnatih novčanica pod posebnim osvjetljenjem. Naime, rad „Transformacija 1250“ uključuje knjigu umjetnika proizašlu iz razgovora autora i stanovnika kvarta o značaju novca te video nastao snimanjem novčanica pod ultraljubičastim osvjetljenjem pri čemu zaštitna kovinska nit fluorescira u duginim bojama. Novčanice su pričvršćene za ventilatore koji ih pokreću pa se na snimci transformiraju u apstraktne kolorističke cirkularne forme nalik planetima, konstruirajući neke nove svemire vizualno posve udaljene od svoje zbiljske pojavnosti. Nazivi „planeta“ potječu od količine novca iskorištenog za svaki objekt napose, a zajednička oznaka 1250 odnosi se na ukupnu količinu što je jednaka bruto iznosu umjetnikova honorara za izložbu. Vanja Babić tako doslovno ulaže u rad novac koji je tim radom i zaradio ostvarujući obrtaj izvan ekonomskih normi: bez dobiti i bez duga. Tržišnu vrijednost novca ignorira i koristeći isključivo njegov estetski i vizualni potencijal, odnosno tretirajući ga kao potrošan i uništiv materijal.(Iz teksta Irene Bekić povodom izložbe Vanje Babića u Galeriji Prozori) Vanja Babić (Zagreb 1984.) diplomirao je 2013. godine Nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu Prije akademije diplomirao je na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu 2008 godine. Istaknuo se kao dobitnik nagrade Essl Art Award 2013 , stipendijom Becks za umjetničko stvaranje, posebnom nagradom za umjetnički rad izložbe «Energija» (sponzor INA) 2013 godine. Prvu samostanu izložbu ''Ima ih u tramvajima'' popraćenu brojnim umjetničkim akcijama u gradu predstavio je 2012. godine u galeriji SC, a drugu, ''Transformacija 1250'', 2014. godine u galeriji Prozori. Izlagao je na brojnim grupnim izložbama u Zagrebu, Londonu, Beču, Koprivnici; između ostalog na 31. Salonu mladih i 48. Zagrebačkom salonu . Sudjelovao je u brojnim umjetničkim radionicama
Otvoreni studio prostor Galerije Miroslav Kraljević pretvara u radni umjesto reprezentacijski prostor čime naglašava procesualne i istraživačke aspekte pojedinog projekta. Prvi Otvoreni studio u 2015. godini ugošćuje net.cube projekt koji na istraživačkoj, edukacijskoj i produkcijskoj razini obrađuje područje internetske umjetnosti. Stoga će prostor galerije postati prostor za rad i diskusiju umjetnice Dine Karadžić i kustosica Irene Borić, Martine Kontošić i Renate šparada. Format otvorenog studija predstavlja istraživačku fazu net.cube projekta koji sustavno prati i potiče umjetničko Internet stvaralaštvo unutar hrvatskog konteksta. Cilj je osigurati uvjete za umjetničke internetske projekte i razvoj domaćeg internetskog stvaralaštva, njegovo kontekstualiziranje i mapiranje. Tematski fokus je razgradnja digitalne "bijele kocke" i poticanje umjetničkih projekata koji se bave cyberspace-om kao prostorom reprezentacije. Povlačenjem analogije između „bijele kocke“ i cyperspace-a, net.cube analizira kako nevidljivi zidovi internetske galerije izloženim radovima daju dodanu vrijednost i preslikavaju autonomiju materijaliziranog prostora galerije. U okviru istraživačke faze, ostvarene sudjelovanjem u projektu Otvoreni studio, bit će predstavljen rad multimedijalne umjetnice Dine Karadžić. Dina Karadžić je akademska kiparica čije istraživanje i stvaralaštvo se ne zaustavljaju na kiparstvu već se šire na područje novih medija i tehnologije.  "Uz tradicionalne umjetničke tehnike (crtež, slika, fotografija, skulptura) i postupke iz područja primijenjenih umjetnosti, te čitav niz digitalnih alata, u svoj rad redovito implementiram postupak uočavanja i idealizacije greške, te eksperimenta i mapiranja vlastita promišljanja, što rezultira hibridima digitalnog i métiera, a u okviru vaninstitucionalnog virtualnog prostora; svojevrsnog protista svijeta umjetnosti.  Racionalizirajući vlastitu ulogu u ustaljenim kulturnim modelima te njihovu potencijalnu (auto)opstrukciju, u potrazi sam za novim obrascima kulturnog djelovanja, koji češće uključuju direktno sudjelovanje u otvorenom prijenosu i stvaranju suvremenog kulturnog kapitala, negoli fizički (tržišni) objekt. Postepeno napuštajući perspektivu akademizma, tražim vlastiti vokabular pri diskurzivnom i konstruktivnom pristupu virtualnom prostoru. Metoda koju koristim najčešće je transkripcija (doslovno-medijski, i razvojno-idejno), a vizualni kod kojemu težim često sadrži dijametralne suprotnosti koje u svojem međusobnom odnosu mogu indicirati koordinate ishodišta vlastite mikro-perspektive u sazviježđu suvremene kulture. Konstruirajući te virtualne habitate znaka, pokušavam premostiti enorman prostor između dva komplementa - tradicionalističkog reda i on-line kaosa." Dinin rad nastoji dokučiti granice između umjetnosti i besmisla, većinom producirajući inačicu internetske niskobudžetne umjetnosti, "iskušavajući krajnosti imaginacije i (re)produkcije, sirovosti i pedantnosti, gradnje i dezintegracije, spontanosti i kontrole". Unutar Otvorenog studija održava se čitalačka večer 11.02. u 18 h.  Predstavljanje rada Dine Karadžić i net.cube projekta bit će 21.02. u 19 h.radno vrijeme galerije za vrijeme Otvorenog studia: pon/uto/čet/pet/sub 14-20  Kustosice – Irena Borić, Martina Kontošić, Renata šparada  Projekt net.cube podržava Kultura nova.
U srednjim školama je likovni odgoj sveden na minimum te se većina srednjoškolaca ne susreće s novim umjetničkim praksama, posebice ne s domaćom suvremenom umjetničkom scenom. Iako žive u vremenu u kojemu vizualni mediji i komunikacije imaju dominantnu uloge u njihovim svakodnevnim životima, njihovo je znanje o vizualnoj kulturi iznimno slabo, što posredno dovodi i do nerazumijevanja iste. Detektiranjem srednjoškolaca kao skupine poprilično ugrožene nedostatkom vizualne kulture i likovnog odgoja uopće, odlučili smo pokušati kroz radionički format i direktno druženje s mladim umjetnicima ponuditi im drugačiji oblik vizualnog odgoja.  U projektu je stoga angažirano 10 mladih umjetnika koji će tijekom provedbe projekta održati javna predstavljanja svojih radova i dosadašnjeg djelovanja te razgovor s učenicima  u  srednjoj školi. Učenici će pohađati radionicu snimanja, montaže, režije i dramaturgije  te sudjelovati u izradi dokumentarnog filma, videa, instalacije tj. portreta jednog od deset uključenih umjetnika. Učenici će kroz neformalna druženja s umjetnicima  istražiti domaću umjetničku scenu, obilaziti muzeje, galerije, atelje i sl. Po završetku navedenih aktivnosti predviđeno je postavljanje i održavanje izložbe u Galeriji Miroslav Kraljević, o kojemu ćemo vas na vrijeme obavijestiti. Više o projektu, umjetnicima i aktivnostima možete saznati na službenoj stranici: http://jedannajedan.restarted.hr/