U okviru projekta Industrijska baština otoka Korčule održat će se izložba VR instalacije Graditeljice maestrala autorica Dijane Protić, Marte Stražičić i Manje Ristić. Izložba je premijerno prikazana na Korčuli u kolovozu 2021. Na dan otvorenja 3.12. VR se može pogledati u periodu 18-21h. Izložbu možete posjetiti od 07.-10.12. unutar radnog vremena GMK (14-20h).
Izložba “Prepredene fikcije” obuhvaća radove triju umjetnica – Farah Al Qasimi, Ilane Harris-Babou i Stefanie Moshammer – koje prisvajaju komodificirane moduse reprezentacije da bi kritizirale paradokse suvremenog života. Kroz popularne formate poput beauty vloga ili reality showa umjetnice obrađuju trendove s kojima smo praktički svakodnevno u doticaju, ali ih uglavnom ne konzumiramo kritički – brzu modu, kozmetičke novitete, zdravu prehranu ili spiritualizam.
Gostujuća izložba monumentalnih ostvarenja jugoslavenske spomeničke baštine otvara se 26.8. u 20 sati. Izložba, koja je prvo predstavljena u Ljubljani u Galeriji Dessa (2020.), prikazuje 33 spomenika i/ili memorijalnih kompleksa iz svih republika i autonomnih pokrajina Jugoslavije odabranih na temelju visoke arhitektonske i umjetničke vrijednosti objekata te iznimne kontemplacije krajobraznog prostora.
Prezentacija projekta "30yrs1d" grčkog umjetnika Thea Prodromidisa u suradnji sa Espijem Tomičićem i Lucijom Klarić uz sudjelovanje Jafara Hamadanija, Mirana Kramara, Severine Lajtman, Manuela Tairovska i Erina Vlahovića.Theo Prodromidis u suradnji sa Espijem Tomičićem i Lucijom Klarić uz sudjelovanje Jafara Hamadanija, Mirana Kramara, Severine Lajtman, Manuela Tairovska i Erina Vlahovića.
Otvorenje samostalne izložbe Laure Barić: TIME-OUT održat će se u srijedu 2. lipnja u 19 sati. Izložba ostaje otvorena do 3. srpnja unutar radnog vremena Galerije. Novi rad Laure Barić nastavlja se na njeno prethodno istraživanje tema rada i produktivnosti u sistemu koji ne priznaje zaostatke već iziskuje svakodnevno ulaganje i nemilosrdnu kompetitivnost. Glorifikacija poslovnih postignuća učinila je rad sredstvom čija funkcija nadilazi nužno preživljavanje paralelno postavši izvorom samoidentifikacije i društvenog vrednovanja. U vremenu izrazite nesigurnosti, ubrzanog generiranja novih informacija i pritiska pred praćenjem trendova, neke od pojedinaca može dostići takozvani burn-out; izgaranje kao nadilaženje kapaciteta i ograničenja tijela od strane nezaustavljive mašinerije. Umjetnica pojedinca zamišlja kao stroj koji se optimizira u nastojanju da bude bolji, brži i jači, oblikujući vlastite performanse prema mjerljivim i monetizaciji podložnim rezultatima. U prostoru stvara razvedeni poligon unutar kojeg, korištenjem materijala različitih svojstava, atribute korporativne napetosti, konkurentnosti i izgaranja prevodi u multimedijalno iskustvo. „U elementima koje izlažem bavim se uspostavom relacija između organskog, prirodnog i spontanog u odnosu na artificijelno, simulirano i strukturirano, te prevođenjem pojmova kao što su izgaranje, pritisak i otpuštanje unutar forme prostorne instalacije. Preplitanjem različitih medija nastojim stvoriti živi pulsirajući organizam čiju cjelinu razlažem izgradnjom struktura koje se sastoje od
U parku ispred Bookse 27. svibnja 2021. u 18 sati će se održati predstavljanje publikacije Strujanja / 34 godine Galerije Miroslav Kraljević (GMK, 2020.). U razgovoru će sudjelovati urednice publikacije Ana Kovačić, Sanja Sekelj i Lea Vene te Ivana Bago i Marko Golub, autori tekstova te Ivan Klisurić, dizajner. Publikacija Strujanja predstavlja sveobuhvatnu analizu i interpretaciju programa Galerije Miroslav Kraljević tijekom više od trideset godina te pristupa Galeriji kao jedinstvenom slučaju hibridnosti na lokalnoj sceni suvremene umjetnosti pozicionirajući ju između nekoliko dihotomija: javni sektor — privatni sektor, amaterizam — profesionalizam, nezavisna scena —  javni kulturni sustav. Uz otvaranje istraživačkih tema povezanih s pojedinim naznačenim dionicama, namjera je također bila afirmirati kustoske pozicije i rad prethodnih voditelja galerije te ukazati na širi krug umjetnika, kustosa, institucija i ostalih kulturnih radnika koji su participirali u programu i tako sudjelovali u izgradnji pozicije GMK-a na kulturnoj sceni. Publikacija je usmjerena na otvaranje prostora za daljnja istraživanja suvremene umjetnosti u Hrvatskoj, strukture suvremene likovne scene (koje je GMK samo jedan dio), odnosa nezavisne scene i javnih kulturnih institucija, ali i povijesti kolekcionarstva, kulturno-umjetničkih društava ili društvene uloge kulture i umjetnosti. Knjiga započinje s tri kraća teksta kustosa i kustosica koji su od 1987. godine