07/04/2021.
Posljednji ovogodišnji Otvoreni studio ugostit će vizualnog umjetnika Niku Pećarinu. Budući da je prostor GMK radi radova privremeno zatvoren, program će se održati u Showroomu Galerije Nova na adresi Teslina 7. „U sklopu Otvorenog studija nastavit ću (privoditi kraju) istraživački rad na mišljenju gline koji se trudi pokriti pitanja materijalnosti; zvučnosti; predmetnosti; potencijalnosti, kao i druga svojstva koja koketiraju s ontologijom, iskušavaju narav i narativ tvarne prirode ili razlažu oblike prisustva. Istraživanje nominalno radim u mediju proširenog filma, ali se inspiriran formom didaktičkog epa nadam u prostoru posvetiti sitnim estetskim upitima i vježbama, a možda i izradi vokabulara keramičke forme.„ Nika Pećarina Nika Pećarina (r. 1992.) živi, radi i uči u Zagrebu. Završio je diplomski studij Novih medija (ALU). Bavi se audio-vizualnim i izvedbenim umjetnostima, keramikom, poezijom, psima i težnjom ka subjektivnom dobru koje je u recipročnom odnosu s praksama zamišljanja i specifičnostima stvaralačkih interesa. Obraća pažnju na spolnost, predmetnost i pretvorbu tvari, tj. odnos rada i prirode, zatim razlikovnost medija i njihove učinke, mjeru, oblik i vidljivo, glatkoću, nježnost i maleno. Otvoreni studio moći će se posjetiti u sljedećim terminima: 14.4. od 17 - 21h 20.4. od 17 - 21h 30.4. od 19 – 22h (završna prezentacija) Zahvaljujemo kustoskom
01/03/2021.
Aktualna epidemiološka situacija donijela je mnoštvo promjena, kako na poslovnom planu tako i u svakodnevnom životu. Novonastala situacija iznjedrila je intrigantna i polarizirajuća pitanja o pozitivnim i negativnim posljedicama prilagodbi kao i potencijalu održivosti tih prilagodbi. Propitkujući ovu pojavu kroz vlastiti umjetnički izričaj (koji je djelomice vezan i uz filmsku umjetnost), umjetnik Toni Mijač započeo je eksperiment u alternativnim stvatralačkim metodama. Umjetnikovim riječima: „Od svih medija stvaranja koje sam upražnjavao, filmski format naoko se čini najviše pogođen ovom svojevrsnom blokadom s obzirom na to koliko se oslanja na timski rad.“ Fizička prisutnost, prostorno lokalizirana suradnja redatelja, glumaca, majstora tona, snimatelja, scenografa, itd., ključni je element u izgradnji narativa i povezivanja s publikom. Uz pomoć montaže i post-produkcije, opisana mreža gradivnih dijelova filmskog seta ključ je stvaranja zaokruženog igranog filma. Upute redatelja, pogled, govor tijela i glumačka improvizacija, srž su suradnje svih aktera, i kao takvi oni ispaštaju pod teretom nametnute prilagodbe s neprestanom mogućnosti nagle samoizolacije. U ovakvim restriktivnim uvjetima, evidentna je krhkost filma (posebice neovisne produkcije). Ipak, prilagodljivost, kao odlika ljudskog roda inspirira potrebu za propitivanjem tih inicijalno teško premostivih barijera. Može li se nastaviti stvarati bez gubitka tečnosti i smislenosti priče, što se u uobičajenim uvjetima realizira u
16/02/2021.
Natječaj za produkciju i izlaganje novog umjetničkog rada pod nazivom Tvornica već gotovo desetljeće omogućava umjetnicima da se u stabilnim uvjetima posvete stvaranju. Koncept Tvornice usko je povezan s generalnim nedostatkom prostornih i financijskih uvjeta za razvijanje radova koji nisu nužno profitabilni. Ove se godine natječaj nameće kao posebno relevantan s obzirom na destabilizaciju koju je na globalnoj razini donijela pandemija te koju su na lokalnoj razini potencirali potresi. Kao i prethodnih godina, natječaj je rezerviran za radove koji su u povojima, ideje i koncepte koji još uvijek nisu otjelovljeni. Prijave nisu ograničene strogo definiranom temom ali kako je ove godine centralna tema programa GMK solidarnost i politike solidarnosti, prednost će imati radovi koji obrađuju tu tematiku. Na natječaj se mogu javiti samostalni umjetnici ili kolektivi. Pojam solidarnosti sveprisutan je u svakodnevnici pojedinaca, međutim rijetko kada se o njemu aktivno promišlja. Ovisno o pojedinim filozofskim i političkim ideologijama solidarnost se može percipirati kao opipljiva redistribucija sredstava, kao kontrapunkt socijalnoj nejednakosti i klasnom društvu ili kao racionalni izbor koji pojedincu unutar neke zajednice donosi najveći profit (materijalni ili nematerijalni). Solidarnost je inherentni dio društvene kohezije i društvenog reda, a proizlazi iz reciprociteta – svojevrsne moralne obveze koja je prisutna pri bilo
25/01/2021.
Istraživanje umjetnice Neže Knez počinje od dječjih izjava koje govore o mogućnosti “mašine“ koja će spasiti svijet. Nacrti i produkcija mašine odnosno kinetičkog objekta nastali su u sklopu projekta 'Deus ex machina' u Ljubljani (2018). Mehanička gibanja objekta ukazuju na njegove nadnaravne moći, o čemu su odlučila djeca: može letjeti do neba, ima most za izbjegavanje poplave ili lave, ima dalekozor umjesto očiju, itd. Intenzivni razgovori o budućnosti otvaraju ozbiljna pitanja i o našoj sadašnjosti. Baš one “naivno djetinjaste“ prognoze i rješenja otvaraju pogled prema jezgri, strukturi društva i njegovog djelovanja. Što znači jednakost i demokracija, možemo li i smijemo li biti drugačiji, ima li nada smisao, što znači vladati (biti Deus ex machina), a što pobijediti? Naslov istraživanja u GMK je Skica za film. U njemu će umjetnica, kroz radionice sa djecom (Ljubljana/Zagreb) izrađivati skice i nacrte, scenoslijede, kostime i objekte, koje će kasnije koristiti u videu i instalaciji. Kroz razgovore sa djecom radit će na tekstu koji će biti korišten kao scenarij za film u kojem će glumiti odrasli. Neža Knez rođena je u Ljubljani 1990. godine. 2014. diplomirala je kiparstvo na Akademiji za likovnu umjetnost i dizajn, gdje nastavlja magistarski program pod mentorstvom profesora Jože Baršija. Za
02/01/2021.
Za početak 2021. godine predstavljamo rad Vide Guzmić, pobjednice natječaja za produkciju i izlaganje novog rada Tvornica, pod nazivom „Sjene njenih slika„. Tijekom mjeseca prosinca umjetnica je koristila prostor Galerije kao svoj studio, prostor u kojem se isprepliću procesualnost i produkcija. „Naivno za žene“ bio je radni naslov prihvaćenog prijedloga istraživanja arhiva amaterske umjetnice Sofije Guzmić, umjetničine bake, i intervencije u kolekciju bakinih nikad do sad izloženih slika. Ideja za rad proizašla je iz nastavka istraživanja feminističke geografije uz fokus na suodnos amaterske i profesionalne umjetničke pozicije. Važna je činjenica da je ovaj rad smješten upravo u prostor Galerije Miroslav Kraljević čije se djelovanje sve do sredine devedesetih godina povezuje s amaterskom umjetnošću. Sofija Guzmić je kao glavnu tehniku koristila slikanje na staklu – na poleđinama slika vidljivo je da je riječ o periodu osamdesetih i devedesetih godina. Njene su slike nastajale kopiranjem, precrtavanjem i kolažiranjem što su ujedno i tehnike koje prisvaja Vida Guzmić, koristeći ih u analizi i dubljem shvaćaju bakinog umjetničkog stvaralaštva. U ovom radu umjetnica eksperimentira sa bojom i svjetlom pozivajući se na osjetila i iskustvo, čineći prostor galerije mjestom bliskog susreta tradicionalnih i suvremenih pristupa umjetničkom ali i amaterskom radu. Vida Guzmić (r. 1986., Zagreb),
15/12/2020.
Dragi naši, S veseljem vam prezentiramo video performansa umjetnice Egle Oddo pod nazivom Performative Habitats. Performans je bio dio projekta koji je obuhvaćao i izložbu pod nazivom Pet kratkih priča te panel raspravu provedeno u suradnji sa ZMAG-om te stručnjacima iz područja biologije i ekologije te agronomije sa Sveučilišta u Palermu. https://vimeo.com/490746077 Performans će biti dostupan na Vimeo stranici GMK do 22.12.2020.






