26/06/2018.
Umjetničko-istraživački projekt Što će nam fundus umjetnice Katerine Dude započet je 2016. godine u okviru programa Otvoreni studio u Galeriji Miroslav Kraljević. Umjetnica se fokusirala na povijest Galerije i tada aktualno iseljavanje zaposlenika iz zgrade INA-e u Šubićevoj 29. Naracije o zgradi neizbježno su otvorile i priču o povijesti galerije i povijesti Kulturno-umjetničkog društva INA, osnovanom 1977. Iako u početku zamišljena kao izložbeni prostor za likovne umjetnike-amatere, u Galeriji početkom 1990-ih dolazi do promjene programske koncepcije te se profilira u smjeru izlaganja suvremenih umjetničkih praksi. Angažman amaterskih i profesionalnih umjetnika pridonosi stvaranju hibridnog galerijskog fundusa koji je u narednih trideset godina cirkulirao između skladišta u galeriji, ureda u INA-inoj zgradi i privatnih domova bivših zaposlenika INA-e. Zajedno s kustosicama Galerije Miroslav Kraljević umjetnica ulazi u arhivu Galerije, razgovara s bivšim članovima i voditeljima KUD-a te bivšim kustosima/icama u Galeriji kako bi rasvijetlila ulogu INA-e u prikupljanju umjetničkih radova i odnos prema umjetnicima koji izlažu u galeriji. U kakvim su izlagačkim uvjetima djelovali umjetnici? Kako se formira tržišna i kolekcionarska vrijednost njihovih radova te tko ima pravo na fundus započet unutar samoupravnog ekonomskog sustava i paradigme ”kultura radnicima”?Katerina Duda diplomirala je studij novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti i sociologiju na Filozofskom fakultetu
13/06/2018.
link za preuzimanje
Otvoreni studio: Bebé na volé u suradnji sa Selmom Banich
22.01. – 17.02. 2018.
Umjetnici: Adam Semijalac, Selma Banich
Program: 31.01. Otvorena vrata: Slušaonica
07.02 Otvorena vrata: Gledaonica
17.02 Završna prezentacija - hihotača
Oblikovanje plakata: Ivan Marušić Klif
link za preuzimanje
05/06/2018.
Izložba “Susjedstvo: dokufikcijski storyboard” nastavak je radionice održane u okviru festivala Dizajn distrikt Zagreb 2017, iz koje su proizašla četiri dokufikcijska narativa u različitim audiovizualnim formatima. Izloženi radovi suprotstavljaju se simplicističkoj logici brendiranja, a obuhvat Dizajn distrikta (dio grada uokviren Draškovićevom, Vlaškom, Držićevom i Zvonimirovom ulicom) oslikavaju kao polje različitih, često nepomirljivih paradigmi, kao življen prostor u kojem se miješaju faktografija i fikcija.
Autori radova: Inesa Antić, Dafne Berc, Nikolina Fužul, Nina Gojić, Lana Harjaček, Ana Jelušić, Ena Jurov, Ana Labudović, Nikolina Rafaj, Dino Belamarić, Lovro Japundžić
Inicijatori projekta: Antigentrikacijska redakcija (Dafne Berc, Dino Belamarić, Bojan Mucko)
Organizacija radionice: Antigentrikacijska redakcija & Nina Gojić
O gentrifikaciji i antigentrifikaciji
Proces urbanističke revitalizacije dijela grada generalno bi trebao potaknuti pozitivne posljedice, ali ukoliko nije adekvatno osmišljen, nadziran i usmjeravan, taj proces može postati i društveno-prostorno destruktivan. Negativni efekti se u značajnoj mjeri podjednako tiču i kulturne produkcije i "kreativnog" sektora jer upravo navedeni sadržaji često služe kao pojačivači špekulantskog podizanja cijene i najma nekretnina na tržištu.
Porast cijena utječe prvenstveno na one skupine stanovništva slabijeg imovinskog statusa koje, radi povišenih troškova života, osjećaju efekte društvenog isključivanja i opadanje kvalitete života. Iako djelatnici kvartovskih kreativnih i kulturnih ekonomija aktivno sudjeluju u procesu, on
09/05/2018.
U Domu za starije i nemoćne "Medveščak" održane su tri radionice u kojima su uz štićenike doma sudjelovala i djeca prvih i drugih razreda osnovne škole, a tema radionica bilo je sjećanje.
Pod vodstvom umjetnice Ane Kuzmanić, inspirirani slikovnicom "Wilfrid Gordon McDonald Partridge" spisateljice Mem Fox i ilustratorice Julie Vivas, te uz pomoć pedagoginje Hanan el Sayed i tima GMK, održane su tri radionice u kojima su osnovnoškolci i štićenici doma razmijenili vlastite definicije sjećanja, otkrivajući jedni drugima što za njih predstavljaju uspomene. Potom su predstavili predmete za koje vezuju najdublja i najintimnija sjećanja, a naposlijetku su međusobno podijelili ta sjećanja.
Po završetku, bilo je jasno već i po načinu na koji su se sudionici pozdravljali, kako su godine i genreacije mali jaz koji dobra volja i otvorenost premošćuju kao od šale. Zato valjda na radionicama ni smjeha nije nedostajalo.
Glavni sponzor programa: INA.
Izložba je sufinancirana sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Rad GMK podržava Zaklada Kultura Nova.
03/05/2018.
Umjetnik Žarko Aleksić u posljednje četiri godine intenzivno se bavi područjem kognitivnih neuroznanosti i njegovim potencijalom u artikulaciji novih umjetničkih ideja. Tijekom godina razvio je brojne projekte, a među njima ˝States of Mind˝ u sklopu kojeg je istraživao kako iskustvo utječe na formiranje identiteta kroz proučavanje neuroplastičnosti, epizodičkog, semantičkog i proceduralnog pamćenja uz korištenje metodologije video dnevnika Jonasa Mekasa i struje svijesti James Joycea. U višegodišnje istraživanje ubraja i ˝Brain Pictures˝, multidisciplinarni projekt koji povezuje znanstvenu metodologiju i umjetničku praksu izmještajući produkciju umjetnosti, "umjetnički objekt" i promatranje umjetnosti u novi ideološki okvir utemljen na istraživanjima u kognitivnim znanostima. Nakon projekta ˝Brain Pictures˝ i uspješne suradnje s Eva Lab-om na odsjeku za kognitivnu psihologiju na Bečkom sveučilištu, Žarko Aleksić nastavlja suradnju i na projektu ˝Swimming Against the Stream of Consciousness˝ koji ispituje sučelje mozak – stroj kroz neinvanzivnu simulaciju mozga uz pomoć TMS-a (Transcranial Magnetic Stimulation) i tDCS-a (Transcranial Direct-Current Stimulation). Povijesna referenca na dadaizam i dadaiste fascinirane mehanizacijom i tadašnjim novim mehaničkim uređajima jasno se iščitava iz mehanicističkog shvaćanja mozga kao biološkog stroja. Ovakvo shvaćanje jasno iziskuje pitanje – tko upravlja našim prostorom mišljenja i djelovanja?
Napredak u kognitivnim znanostima i pratećim tehnologijama posljednjih godina otvara brojna pitanja od kojih





