Tijekom posljednjih dvadesetak godina, bivše države Jugoslavije su svjedočile velikom prijenosu kolektivnih proizvodnih i socijalnih sredstava iz društvenog vlasništva u ruke slobodnog tržišta te privatnog kapitala. Poduzeća, banke, stambene dionice, visoko obrazovanje, zdravstvo, prirodni resursi, javni prostori i infrastruktura podlegli su višestrukim valovima marketizacije, komodifikacije i privatizacije. Reorijentacija prema potpunom liberalnom kapitalizmu, započeta kasnih 80-ih strukturalnom prilagodbom programa namijenjenih okončavanju produbljene krize jugoslavenskog socio-ekonomskog modela te popraćena zaoštravanjem etničkih sukoba i rata kasnih 90-ih, bila je ozakonjena obećanjima općeg društvenog napretka kojeg podrazumijeva integracija u sistem kapitalizma. Bilo je to obećanje normalizacije kapitalističkog trickle-down napretka koji bi paradoksalno uslijedio nakon kraja povijesti. Međutim, sada kad je kriza 2008. pokazala da je car gol, da se kapital ne može širiti i reproducirati bez produbljivanja društvene podijeljenosti diljem globalnog kapitalističkog teritorija i da se pod tim režimom navodno jednakih prilika neki suočuju s budućnošću trajnog siromaštva i oskudice, kontinuirana privatizacijska akumulacija pokazuje svoj korozivan učinak. rnResursna nadmetanja društva i kapitala podjednako se očituju i u slučaju gdje su izraženi potencijali društvenosti—javni prostori, javno obrazovanje, javne usluge, kao i u slučaju gdje su isti oduzeti—napuštene zgrade, zatvorene tvornice i mali obrti. Akumulacija privatizacijom parazitira na potencijalu društvenosti iako je strategija koju provodi često isključiva
 RadnikRadnicaUmjetnicaUmjetnik 09. travnja – 19. travnja 2014. Otvorenje u srijedu u 20h „Ne radi se o tome da stvaramo kadrove profesionalnih umjetnika, već da u najširim masama naših trudbenika razvijamo smisao i razumijevanje za pojedine grane umjetnosti i da tim putem podižemo njihovo obrazovanje i kulturu, tako i putem likovnih sekcija htjet ćemo da našim radnim ljudima pružimo mogućnosti da izraze svoje sposobnosti i zadovolje svoju težnju za stvaralaštvom na ovom području.“(Perka Splivalo, Neka zapažanja s likovnih izložbi na oblasnim smotrama Saveza kulturno-prosvjetnih društava Kulturni radnik br. 6., 1950.) „Stupanj kulture sveukupnog društva veoma je važan za razvoj socijalizma u najširem smislu, a osobito je važan za razvoj samoupravnog socijalizma, jer, pored ekonomskog, i duhovno oslobođenje ljudi jedan je od temelja novog društva.“ (Saopćenje sa IV. Susreta samoupravljača „Crveni barjak“, Kragujevac, 15., 16., 17. veljače 1972.)Nakon završetka Drugog svjetskog rata i osnivanja Federativne Narodne Republike Jugoslavije, političko vodstvo nove države kreće u obnovu ratom razorene zemlje. Jedan od primarnih ciljeva, koji se naglašava već u prvoj « petoljetki», jest industrijalizacija, koja bi zaostalu privrednu zemlju transformirala u novu, naprednu, socijalističku državu, te stvaranje radničke klase. Preseljenjem velikog dijela stanovništva u gradove javlja se potreba za unapređenjem i poboljšanjem životnih uvjeta
Na izložbi Izgubljeni grad, američki umjetnik Joshua Goode prikazuje ostatke podzemnog grada izmišljene stare civilizacije. Nalazi su pronađeni tijekom arheološkog istraživanja na više lokacija u blizini Galerije Miroslav Kraljević u razdoblju od 11. do 14. ožujka 2014. Goode je javno, u ulozi arheologa koju je sam sebi dodijelio, vodio inscenirano arheološko iskapanje te otkrionevjerojatna izgubljena blaga. Tijekom iskapanja, prolaznici su svjedočili otkrivanju predmetaizgubljenog grada, propitujući zajedno s umjetnikom granice između stvarnosti i fikcije.  Joshua Goode predstavit će pronađene predmete u galerijskom prostoru, privremeno transformirajući G-MK u mali arheološki muzej gdje stvarnost i fikcija postaju jedno. Joshua Goode rođen je 1981. godine u Fort Worthu u Teksasu. Diplomirao je na Southern Methodist sveučilištu u Dallasu, a magistrirao na Sveučilištu u Bostonu. Samostalno je izlagao na mnogim međunarodnim izložbama: Zendai Museum of Modern Art, šangaj, Kina; Darb 1718 u Kairu, Egipat; LaSala Gallery u Zaragozi, španjolska; i University of Shangai, Kina; kao i na grupnim izložbama: Museum of the National Library u Madridu, španjolska; National Library of Argentina, Buenos Aires, Argentina; Zentral Bibliothek, Zurich, švicarska; University of Ulster, Belfast, Irska; Westminster Library, Westminster, Ujedinjeno Kraljevstvo; MX Espai, Barcelona, španjolska; i na Loyola University u Rimu, Italija. Goode je radio kao gostujući umjetnik
Tijekom veljače umjetnica će u G-MK provesti ideju otvorenog studija. Koristeći svoje alate i materijale radit će na novom projektu i eksperimentima s papirom, slojevima i formom knjige. U galeriji će se pritom odvijati kontinuirana bookart radionica - posjetitelji mogu doći u prostor i razgovarati s Irenom, pogledati njezine dosadašnje radove, prolistati publikacije iz područja umjetnosti knjige i knjiga umjetnika u za to predviđenom čitalačkom kutu. Važan povod konceptu otvorenog studija je i dosadašnji način prikazivanja umjetnosti knjige u Hrvatskoj koji je ostavio prostor za bavljenje ovom formom na prošireno konceptualan način, neopterećen definicijama, sa knjigom u prvom planu. Martina Kontošić, producentica projekta Otvoreni studio možete posjetiti svaki dan (osim nedjelje) u periodu 17.2.-28.2.2014, od 13-19 sati. Posebna zahvala timu kustosica G-MK i Ireni Borić
Izložba se otvara 10.01.2014. u 20 sati.rn rnDuncan Campbell u svojim filmovima i instalacijama istražuje načine na koje određeno značenje i povijest bivaju konstruirani, manipulirani i diseminirani. Radovi ovog umjetnika propituju povijesne ličnosti, događaje i njihove interpretacije, i ispituju granice između činjeničnog i fiktivnog. Kvaliteta Campbellovih filmova izvire iz njihove specifične kolažne strukture i fragmentarne naracije, neobičnih zvučnih efekata, te kombinacije crno-bijelih i kolor sekvenci, animiranih dijelova i citata iz povijesti eksperimentalnog filma. Umjetnikovi filmovi rekontekstualiziraju autentični arhivski filmski materijal, kombinirajući ga sa svježe snimljenim scenama—igranim epizodama koje Campbell snima sa 16mm kamerom—te potiču gledatelja na aktivnu navigaciju kroz njihove nedovršene priče.rn rnZagrebačkoj publici umjetnik se predstavlja sa svojim hvaljenim filmom Bernadette (2008, 37\'). Kroz portretiranje Bernadette Devlin, kontroverzne parlamentarne zastupnice republikanske stranke iz Sjeverne Irske i pasioniranog borca za ljudska prava iz 60-tih godina, film također donosi opis širih političkih, socijalnih i kulturnih previranja, građanskih nemira i političkih vođa u ovom specifičnom periodu sjevernoirske povijesti zvanog The Troubles. Međutim, umjetnik izbjegava simplificiran pogled na borbu između republikanaca/IRA-e, te Britanske vlade i lojalista, kao i uobičajenu herojsku prezentaciju pasioniranog karaktera Bernardette Devlin, te se fokusira na masmedijsku konstrukciju njezine karizmatične ličnosti, konstruiranu kroz televizijske vijesti toga vremena. Bernadette propituje pojmove istine i
ponedjeljak, 18. 11. 2013.rn19:00 otvorenje izložbern19:30 diskusija u sklopu programa Mikropolitike rnsudjeluju: Rena Rädle i Vladan Jeremic, umjetnici, Iva Marcetic, arhitektica i clanica Mladih antifašistkinja Zagreba, Nikola Vukobratovic, clan uredništva hrvatskog izdanja Le Monde Diplomatiquea i [BLOK]rn rn rn«Djevojcica pita majmuna u zoološkom vrtu: Zašto živiš tu? Nije li ljepše tamo odakle dolaziš?» Ovim tekstom Dušan Makavejev otvara «Montenegro», film u kojem prikazuje susret imucne kucanice Amerikanke, koju u švedsku dovodi udaja za biznismena, s jugoslavenskim imigrantima, koji u švedsku dolaze tražiti posao. Odvojenost svjetova, zbog koje naslovni junak Montenegro (koji posao nalazi u zoološkom vrtu) na kraju tragicno skoncava, prije svega je klasna, ali je ujedno i produkt specificne proizvodnje drugosti, a njegovo ubojstvo krajnja konzekvenca kleša koji se dogada kad se zamišljena slika konstruiranog «drugog» (divljeg Balkanca, istovremeno privlacnog i zastrašujuceg) suoci s  njegovom stvarnom pojavom – s covjekom cija je pozicija vrlo jasno uvjetovana konkretnim ekonomsko-politickim procesima, u cijem porijeklu nema ništa egzoticno, a u svojevrsnom radnickom nomadizmu ništa romanticno.rnIzložba Izmedu svjetova II temi migracija u suvremenom ekonomsko-politickom trenutku prilazi s pozicije kritike proizvodnje i upotrebe slika. U video radu Razglednice i seriji fotografija Impresije: K(raj)olik Slovenije umjetnica Nika Autor koristi arhivske snimke Radio Televizije Slovenije da bi pokazala «kako