26/04/2011.
Povijest kao kategorija ljudske egzistencije, piše Hannah Arendt u knjizi “Between Past and Future”, starija je od pisane riječi. Njezini počeci, ne s povijesnog, već s poetičkog stanovišta, leže u trenutku u kojem je Odisej, na dvoru feničkog kralja, svjedočio priči o vlastitim zgodama i nevoljama, priči o vlastitom životu koji je tada postao ‘stvar’ odvojena od njega samog, ‘objekt’ predstavljen drugima. Drugim riječima, trenutak je to u kojemu je povijest prvi put simbolički objektivizirana, pretvorena u činjenice koje se potvrđuju i dodatno utvrđuju, uvijek iznova, svakim novim činom pričanja, tj. prezentiranja. Naš doživljaj mjesta, lokaliteta, toposa neodvojiv je od našeg saznanja o njegovoj povijesti. Prostorna prisutnost mjesta proizvod je mnoštva makro i mikro povijesti, manje ili više uočljivih. Međutim, unatoč dihotomiji koja se stvara između kategorija mjesta (kao materijalnog, vidljivog elementa) i vremena, tj. povijesti (odnosno, nematerijalnosti i fizičke neuhvatljivosti vremena), obje se te kategorije međusobno isprepliću; niti je prostor statičan, niti je vrijeme linearno. ‘Ovdje’ se ne može odvojiti od ‘sada’; njegova prošlost i budućnost nisu dohvatljivi. Ili, kako bi to rekla Doreen Massey, ‘ovdje’ je mjesto našeg susreta, i onoga od čega se taj susret sastoji. Ovdje je, dakle, uvijek ‘ovdje i sada’; kad ‘sada’ više ne
22/04/2011.
Izložba je organizirana u okviru projekta povezivanja studenata Odsjeka za animirani film i nove medije zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti te studenata likovnih umjetnosti londonskog Metropolitan University(LMU)Kroz dvije faze projekta – boravak studenta/ica iz Zagreba u Londonu te boravak londonskih studenata/ica u Zagrebu - uključeni sudjeluju u grupnim seminarima i prezentacijama, radionicama i čitaonicama te zajednički posjećuju izložbe, predavanja, pubove itd. Svaki rad najčešće nastaje u gradu i za galeriju u kojima će biti predstavljen a sama priroda projekta uvjetuje fluidnost i fleksibilnost, otvorenost improvizaciji i neočekivanom, često reflektirajući samo iskustvo fizičkog izmještanja. Radovi tako nerijekto ostaju nedovršeni ili predstavljaju tek početne stadije nekog nadolazećeg dugoročnijeg istraživanja.
Studentska razmjena i izložba ‘Bok Bok’ predstavlja nastavak suradnje započete 2005. godine s namjerom stvaranja dugoročne razmjene između ovih dviju umjetničkih.Projekt su omogućili Studentski zbor, London Metropolitan University i ALU Zagreb
Program G-MK podržavaju Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Zagreb - Gradski ured za obrazovanje, kulturu i spor
08/03/2011.
In the framework of the G-MK research and residency program, Danish artist based in Berlin, Lise Harlev, was invited on a two-weeks research. During that time Harlev explored Zagreb as a historical site, investigating how the traces of different historical and political events influenced her experience of the city today. Harlev was interested in the moment when the city \'becomes alive\' with history, but also in the difficulties of actually understanding history today and relating to its events. An exhibition of Harlev’s new work, partly as the result of her reseacrh in Zagreb, will be opened on April 28th 2011.rnrnHarlev’s work has long dealt with the formation of identity and the factors that define our feeling of identity, be it nationality, intimate relationships or political views. Though her work has taken on such different forms as silkscreen prints, enamel signs, stained glass and photography, it has always drawn aesthetically on graphic design and public information signage. She is interested in the often difficult relationship between personal identity and the public realm and in how a subjective content is expressed with an aesthetic designed for the public.rnrnLise Harlev\'s work has been included in exhibitions such as Manifesta 4 (Frankfurt am Main,
10/01/2011.
Pozivamo Vas da nam se pridružite na promociji knjige‘Ad Hoc Project’ autorice Rafaele Dražić i prigodnom razgovoru, koji će se održati u četvrtak, 13.01.2011. u 19.00 sati u Galeriji Miroslav Kraljević, Šubićeva 29, Zagreb. Publikacija je nastala kao rezultat sudjelovanja Rafaele Dražić na projektu ‘Tajne izložbe’ koji se bavi istraživanjem mehanizama cenzure u području vizualnih umjetnosti razvijanih u kontekstu postsocijalističkih transformacija. Na promociji će biti održan razgovor o slučaju otkazivanja izložbe fotografija Rafaele Dražić i Davora Gazde '7 nula' u Muzeju Grada Splita koja se bavila kritikom poduzetničke politike Željka Keruma shvaćene kao metonimija neoliberalne paradigme. Govorit će se i o ‘Ad Hoc’ projektu kao i o drugim slučajevima cenzure koji su obrađeni u sklopu projekta ‘Tajne izložbe’ i dosadašnjim rezultatima istraživanja.U razgovoru sudjeluju: Rafaela Dražić, Eugen Jakovčić, Irena Borić, Ivana Hanaček i Ana Kršinić Lozica.
Rafaela Dražić grafički dizajn koristi primarno kao sredstvo produciranja i distribuiranja sadržaja. Od 2009. studira na doktorskom studiju za dizajn Umjetničke akademije, Sveučilišta u Warszawi.
Projekt Tajne izložbe bavi se rasvjetljavanjem složenih mehanizama cenzure i destrukcije u kontekstu vizualnih umjetnosti, koji su se razvijali unutar procesa postsocijalističkih transformacija. Funkcionira kao interdisciplinarna platforma kustosa, umjetnika, dizajnera, povjesničara, povjesničara umjetnosti, koji su se s temom cenzure
10/01/2011.
rnJoin us for the book launch of ‘Ad Hoc Project’ by Rafaela Drazic and a talk on Thursday, January 13, 2011 at 7pm. The book is a result of the artist\' piece developed in the framework of the \'Secret Exhibitions\' - a curatorial project dealing with the mechanisms of censorship in the field of visual arts within the context of post socialist transformations. Besides \'Ad Hoc Project\', the talk will address the case of censoring the exhibition \'7 Zeros\' in Split City Museum and other case studies of censorship that the project \'Secret Exhibitions\' focused on. With: Rafaela Dražić, Eugen Jakovčić, Irena Borić, Ivana Hanaček i Ana Kršinić Lozica.rn
30/11/2010.
rnrnrnrnrnrnrn rnrnrnrnrnrnrnrnrnrnrnrnrnrn rnVlado Martek je svoju poeziju razdijelio u predpoeziju, poeziju i postpoeziju i to ispremiješanim redoslijedom: poeziju, koju piše od najranije mladosti, predpoeziju od kraja 1970-ih i postpoeziju od sredine osamdesetih godina u kojoj se prepustio pisanju poezije na krajnje slobodan način. Danas se bavi svima trima. (...) Ovdje je u fokusu predpoezija, jer ona je izraz postkonceptualnih Martekovih težnji kojima je posvećena ova izložba i knjiga. Martek predpjesnik nije želio pisati klasičnu poeziju, ali ju je zato prelio u različite vidove umjetnosti. Svoju „poetsku revoluciju“ izveo je poričući poeziju, a zatim je nadilazeći...rn rnOdbacio je pjesmu da bi prepustio mjesto „elementarnim procesima u poeziji“ - sinergiji konkretnih materijalnih elemenata kojima se pisala poezija i ideja tautologije karakterističnih za konceptualnu umjetnost i primarno slikarstvo. Tim je procesima vršio „nasilje nad poezijom“, ali ju je zato stavio u pokret, razbio njezinu imanentnu statičnu formu i otvorio novim mogućnostima.rn rn rn rnU želji da poezija bude u društvenoj funkciji, promicao je ideje koje su odgovarale suvremenome urbanom društvu, obraćao se publici na ulici i u galeriji. On je svjestan, emancipiran i otvoren, njegova je strategija kritička, a otpor poetski. Ne priznaje granice i ne voli podjele umjetničkih praksi, zanimaju ga sve životne situacije. Mnoge njegove






