26/05/2021.
Otvorenje samostalne izložbe Laure Barić: TIME-OUT održat će se u srijedu 2. lipnja u 19 sati. Izložba ostaje otvorena do 3. srpnja unutar radnog vremena Galerije. Novi rad Laure Barić nastavlja se na njeno prethodno istraživanje tema rada i produktivnosti u sistemu koji ne priznaje zaostatke već iziskuje svakodnevno ulaganje i nemilosrdnu kompetitivnost. Glorifikacija poslovnih postignuća učinila je rad sredstvom čija funkcija nadilazi nužno preživljavanje paralelno postavši izvorom samoidentifikacije i društvenog vrednovanja. U vremenu izrazite nesigurnosti, ubrzanog generiranja novih informacija i pritiska pred praćenjem trendova, neke od pojedinaca može dostići takozvani burn-out; izgaranje kao nadilaženje kapaciteta i ograničenja tijela od strane nezaustavljive mašinerije. Umjetnica pojedinca zamišlja kao stroj koji se optimizira u nastojanju da bude bolji, brži i jači, oblikujući vlastite performanse prema mjerljivim i monetizaciji podložnim rezultatima. U prostoru stvara razvedeni poligon unutar kojeg, korištenjem materijala različitih svojstava, atribute korporativne napetosti, konkurentnosti i izgaranja prevodi u multimedijalno iskustvo. „U elementima koje izlažem bavim se uspostavom relacija između organskog, prirodnog i spontanog u odnosu na artificijelno, simulirano i strukturirano, te prevođenjem pojmova kao što su izgaranje, pritisak i otpuštanje unutar forme prostorne instalacije. Preplitanjem različitih medija nastojim stvoriti živi pulsirajući organizam čiju cjelinu razlažem izgradnjom struktura koje se sastoje od kostura samog rada (drvena konstrukcija), tkiva (multimedijalni dijelovi), fascije (prostor kroz koji se posjetitelji kreću) i oslikane kože (koju u ovom slučaju predstavljaju zidovi galerije). Posjetitelji u prostoru istražuju odnose i kontraste između aktivnog i pasivnog, nematerijalnog i materijalnog rada te strukture i kaosa koji nastaju pokušajima opstanka u prekarijatu.“ Laura Barić (1993.) magistrirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na Odsjeku za animirani film i nove medije 2016. godine. Nakon završenog studija, pored rada na umjetničkim projektima, počela je raditi i kao grafička dizajnerica. Bila je polaznica programa WHW akademije 2018. godine. Do sada je imala nekoliko samostalnih i sudjelovala u nizu grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Boravila je kao rezidentica na Academie Schloss Solitude 2019. godine, a iste godine osvojila je i nagradu za svoj rad „Two ways of slicing an onion“ kao pobjednica Grisia Youth festivala u Rovinju. Njen rad se bazira na redefiniranju svakodnevnih gesti i objekata, kontaminiranjem njihove estetike i izmještanjem iz uobičajenog konteksta. U multimedijskim instalacijama koje gradi od različitih objekata, videa, fotografija i tekstova istražuje odnos profesionalizma i amaterizma, ideje uspjeha, strukture, konzumacije, nelagode i apsurda. Često se služi elementima komercijalne estetike i referira na tijelo i reprezentacije tjelesnosti potencirajući njihovo svojstvo odraza različitih društvenih fenomena. Projekt je podržao Gradski ured za kulturu Grada Zagreba i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Rad GMK podržava Zaklada Kultura nova, FFAI i INA d.d.
20/05/2021.
U parku ispred Bookse 27. svibnja 2021. u 18 sati će se održati predstavljanje publikacije Strujanja / 34 godine Galerije Miroslav Kraljević (GMK, 2020.). U razgovoru će sudjelovati urednice publikacije Ana Kovačić, Sanja Sekelj i Lea Vene te Ivana Bago i Marko Golub, autori tekstova te Ivan Klisurić, dizajner. Publikacija Strujanja predstavlja sveobuhvatnu analizu i interpretaciju programa Galerije Miroslav Kraljević tijekom više od trideset godina te pristupa Galeriji kao jedinstvenom slučaju hibridnosti na lokalnoj sceni suvremene umjetnosti pozicionirajući ju između nekoliko dihotomija: javni sektor — privatni sektor, amaterizam — profesionalizam, nezavisna scena — javni kulturni sustav. Uz otvaranje istraživačkih tema povezanih s pojedinim naznačenim dionicama, namjera je također bila afirmirati kustoske pozicije i rad prethodnih voditelja galerije te ukazati na širi krug umjetnika, kustosa, institucija i ostalih kulturnih radnika koji su participirali u programu i tako sudjelovali u izgradnji pozicije GMK-a na kulturnoj sceni. Publikacija je usmjerena na otvaranje prostora za daljnja istraživanja suvremene umjetnosti u Hrvatskoj, strukture suvremene likovne scene (koje je GMK samo jedan dio), odnosa nezavisne scene i javnih kulturnih institucija, ali i povijesti kolekcionarstva, kulturno-umjetničkih društava ili društvene uloge kulture i umjetnosti. Knjiga započinje s tri kraća teksta kustosa i kustosica koji su od 1987. godine do danas vodili Galeriju Miroslav Kraljević (Branko Franceschi; Antonia Majača; Ana Kovačić, Lea Vene i Sanja Sekelj). Drugi blok čine tekstovi Katerine Dude i Sonje Leboš, a bave specifičnom genezom Galerije Miroslav Kraljević u okvirima KUD-a i INA-e. Ivana Bago, Marko Golub te Irena Borić, Martina Kontošić i Renata Šparada neposrednije se bave samim programom GMK. Publikacija donosi i kronologiju Galerije, a počinje popisom svih voditelja, kustoskih asistenata i članova umjetničkog savjeta galerije te se nastavlja popisom svih izložbi, diskurzivnih programa, rezidencija i istraživačkih projekata. U kronologiji su također prema pojedinim projektima popisane sve osobe (umjetnici, kustosi, autori tekstova, voditelji radionica, sudionici diskurzivnih programa, fotografi, dizajneri itd.) koje su sudjelovale u programu galerije od 1986. do 2019. godine, s namjerom da se ukaže na širi društveni krug koji je neposredno ili posredno participirao u izgradnji pozicije galerije na umjetničkoj sceni. Strujanja će se uz donaciju moći preuzeti na promociji. Rad na publikaciji i njeno izdavanje poduprli su: INA – Industrija nafte d.d., Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija RH, Foundation for Arts Initiatives i ERSTE Foundation Događaj će se održati uz poštivanje svih epidemioloških mjera i preporuka.
07/04/2021.
Posljednji ovogodišnji Otvoreni studio ugostit će vizualnog umjetnika Niku Pećarinu. Budući da je prostor GMK radi radova privremeno zatvoren, program će se održati u Showroomu Galerije Nova na adresi Teslina 7. „U sklopu Otvorenog studija nastavit ću (privoditi kraju) istraživački rad na mišljenju gline koji se trudi pokriti pitanja materijalnosti; zvučnosti; predmetnosti; potencijalnosti, kao i druga svojstva koja koketiraju s ontologijom, iskušavaju narav i narativ tvarne prirode ili razlažu oblike prisustva. Istraživanje nominalno radim u mediju proširenog filma, ali se inspiriran formom didaktičkog epa nadam u prostoru posvetiti sitnim estetskim upitima i vježbama, a možda i izradi vokabulara keramičke forme.„ Nika Pećarina Nika Pećarina (r. 1992.) živi, radi i uči u Zagrebu. Završio je diplomski studij Novih medija (ALU). Bavi se audio-vizualnim i izvedbenim umjetnostima, keramikom, poezijom, psima i težnjom ka subjektivnom dobru koje je u recipročnom odnosu s praksama zamišljanja i specifičnostima stvaralačkih interesa. Obraća pažnju na spolnost, predmetnost i pretvorbu tvari, tj. odnos rada i prirode, zatim razlikovnost medija i njihove učinke, mjeru, oblik i vidljivo, glatkoću, nježnost i maleno. Otvoreni studio moći će se posjetiti u sljedećim terminima: 14.4. od 17 - 21h 20.4. od 17 - 21h 30.4. od 19 – 22h (završna prezentacija) Zahvaljujemo kustoskom kolektivu WHW na podršci i ustupanju Showrooma za program Otvorenog studija. Rad GMK podržava Zaklada Kultura Nova i INA d.d. Program Otvoreni studio podržava Gradski ured za kulturu grada Zagreba i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske
01/03/2021.
Aktualna epidemiološka situacija donijela je mnoštvo promjena, kako na poslovnom planu tako i u svakodnevnom životu. Novonastala situacija iznjedrila je intrigantna i polarizirajuća pitanja o pozitivnim i negativnim posljedicama prilagodbi kao i potencijalu održivosti tih prilagodbi. Propitkujući ovu pojavu kroz vlastiti umjetnički izričaj (koji je djelomice vezan i uz filmsku umjetnost), umjetnik Toni Mijač započeo je eksperiment u alternativnim stvatralačkim metodama. Umjetnikovim riječima: „Od svih medija stvaranja koje sam upražnjavao, filmski format naoko se čini najviše pogođen ovom svojevrsnom blokadom s obzirom na to koliko se oslanja na timski rad.“ Fizička prisutnost, prostorno lokalizirana suradnja redatelja, glumaca, majstora tona, snimatelja, scenografa, itd., ključni je element u izgradnji narativa i povezivanja s publikom. Uz pomoć montaže i post-produkcije, opisana mreža gradivnih dijelova filmskog seta ključ je stvaranja zaokruženog igranog filma. Upute redatelja, pogled, govor tijela i glumačka improvizacija, srž su suradnje svih aktera, i kao takvi oni ispaštaju pod teretom nametnute prilagodbe s neprestanom mogućnosti nagle samoizolacije. U ovakvim restriktivnim uvjetima, evidentna je krhkost filma (posebice neovisne produkcije). Ipak, prilagodljivost, kao odlika ljudskog roda inspirira potrebu za propitivanjem tih inicijalno teško premostivih barijera. Može li se nastaviti stvarati bez gubitka tečnosti i smislenosti priče, što se u uobičajenim uvjetima realizira u dijeljenom zajedničkom prostoru, interakcijama putem virtualnih platformi? Tim koji će provesti ovaj eksperiment, sastavljen je od umjetnika u ulozi redatelja i montažera, scenarista te dvoje glumaca. Glumci će odigravati svoje uloge zasebno, koristeći vlastitu opremu u osobnim prostorima. Cilj projekta jest ostvariti uvjerljivu fabulu, smisleni dijalog i sveobuhvatno pripovijedanje okarakterizirano ritmom i dinamikom koja nalikuje konvencionalno snimljenom igranom filmu. Jednako tako, ovaj će se film pozabaviti uobičajenom filmskom metodologijom i omogućiti retroaktivnu refleksiju na utabane metodološke puteve filmskog stvaralaštva. Važnost ovog projekta očituje se kroz činjenicu kako je pandemija po svojoj prirodi globalna, ali i nepredvidiva. Ispitivanje elastičnosti lokacijske ovisnosti nastanka filma potencijalno otvara nove mogućnosti, ali i drugačiju percepciju konvencija filmskog stvaralaštva u situacijama nametnute prostorne ograničenosti. Korištenjem globalizacijskih tehnologija povezivanja otvorit će se mogućnost pridruživanja eventualnom novorastućem žanru. Otvoreni studio moći će se posjetiti u sljedećim terminima: 12.3. od 17 do 21h 19.3. od 17 do 21h 25.3. od 17 do 21h Prvi termin poslužiti će kao uvod u istraživanje i predstavljanje koncepta filmskog stvaralaštva na daljinu. Toni Mijač je sudjelovao na virtualnoj rezidenciji u organizaciji Magic Carpets/ META Cultural Fundation u Rumunjskoj 2020. te je upravo metodologijom režije iz vlastitog doma, zajedno sa snimateljem na lokaciji stvorio dokumentarni film. Uz projekciju dokumentarnog filma, putem ZOOM platforme će se pridružiti i kustosica – organizatorica rumunjske rezidencije Raluca Elena Doroftei te snimatelj Vlad Dinu koji će također podijeliti svoja iskustva. U druga dva termina publika će moći prisustvovati snimanju i režiji. Umjetnik - režiser će putem ZOOM platforme, uživo, iz prostora galerije, režirati snimanje koje se odvija u osobnim prostorima glumaca. Publika će svojim komentarima i neposrednom komunikacijom s umjetnikom – režiserom moći utjecati na eventualne promjene u samom procesu snimanja. Projekcija završnog produkta odvit će se 27.3. u 19h Program Otvoreni studio podržava
16/02/2021.
Natječaj za produkciju i izlaganje novog umjetničkog rada pod nazivom Tvornica već gotovo desetljeće omogućava umjetnicima da se u stabilnim uvjetima posvete stvaranju. Koncept Tvornice usko je povezan s generalnim nedostatkom prostornih i financijskih uvjeta za razvijanje radova koji nisu nužno profitabilni. Ove se godine natječaj nameće kao posebno relevantan s obzirom na destabilizaciju koju je na globalnoj razini donijela pandemija te koju su na lokalnoj razini potencirali potresi. Kao i prethodnih godina, natječaj je rezerviran za radove koji su u povojima, ideje i koncepte koji još uvijek nisu otjelovljeni. Prijave nisu ograničene strogo definiranom temom ali kako je ove godine centralna tema programa GMK solidarnost i politike solidarnosti, prednost će imati radovi koji obrađuju tu tematiku. Na natječaj se mogu javiti samostalni umjetnici ili kolektivi. Pojam solidarnosti sveprisutan je u svakodnevnici pojedinaca, međutim rijetko kada se o njemu aktivno promišlja. Ovisno o pojedinim filozofskim i političkim ideologijama solidarnost se može percipirati kao opipljiva redistribucija sredstava, kao kontrapunkt socijalnoj nejednakosti i klasnom društvu ili kao racionalni izbor koji pojedincu unutar neke zajednice donosi najveći profit (materijalni ili nematerijalni). Solidarnost je inherentni dio društvene kohezije i društvenog reda, a proizlazi iz reciprociteta – svojevrsne moralne obveze koja je prisutna pri bilo kojoj razmjeni. Ekonomska, društvena i zdravstvena kriza s kojom se suočavamo ujedno je postala katalizator za kolektivnu akciju i različite oblike prakticiranja solidarnosti. Nameće se pitanje u kojoj mjeri je ova situacija prilika za izgradnju bolje budućnosti ili pak postaje dodatni poticaj za produbljivanje već postojećih nejednakosti. U 2021. nas zanimaju projekti koji na vidjelo iznose transformaciju uvjeta života i rada uzimajući u obzir zajedničku odgovornost u suočavanju s budućnosti. Koje strategije solidarnosti možemo koristiti u sferama koje nadilaze naš najuži krug? Dobrodošle su spekulativne ili pragmatične ideje koje pružaju nove perspektive suradnje i razmjene, produkcije i distribucije, između etike i estetike. Tvornica 2021. utjelovljuje misiju GMK: poticanje djelovanja umjetnika i produkcija radova s ciljem stvaranja živog mjesta slobodnog, otvorenog dijaloga, kulturne razmjene i proizvodnje. Autor⁄ica izabran⁄a na natječaju imat će savjetodavnu pomoć kustosa GMK u promišljanju i realizaciji rada, bit će mu⁄joj dostupni svi galerijski resursi te će imati financijsku podršku za realizaciju rada i njegovu prezentaciju u sklopu galerijskog programa u prosincu 2021. godine. OPĆI UVJETI NATJEČAJA Natječaj je otvoren za umjetnike/ce i ostale zainteresirane iz Hrvatske, uz uvjet da autor/ica može priložiti maksimalno jedan projekt. PRIJAVA MORA UKLJUČIVATI: 1. PODACI O AUTORU – Ime/imena autora – Adresa (jednog) od autora – Životopis – Portfolio – Telefon ili mobitel (jednog) od autora – E-mail (jednog) od autora 2. TEKSTUALNI I VIZUALNI MATERIJALI – kratki tekstualni opis rada, autorske koncepcije ili projekta (do 2 kartice teksta) u PDF formatu – vizualni prilog (maksimalno pet) u jpg ili pdf formatu – okvirnu specifikaciju troškova rada ili projekta Sve vizuale potrebno je zajedno arhivirati kao .zip format, imenovati ime_rada.zip te uploadati putem wetransfera, jumbomaila ili sendspacea i poslati na mail za prijavu. Rok za predaju prijava na natječaj je 05.04.2021. godine. Radovi se mogu prijaviti na mail: info@g-mk.hr s naznakom Za
25/01/2021.
Istraživanje umjetnice Neže Knez počinje od dječjih izjava koje govore o mogućnosti “mašine“ koja će spasiti svijet. Nacrti i produkcija mašine odnosno kinetičkog objekta nastali su u sklopu projekta 'Deus ex machina' u Ljubljani (2018). Mehanička gibanja objekta ukazuju na njegove nadnaravne moći, o čemu su odlučila djeca: može letjeti do neba, ima most za izbjegavanje poplave ili lave, ima dalekozor umjesto očiju, itd. Intenzivni razgovori o budućnosti otvaraju ozbiljna pitanja i o našoj sadašnjosti. Baš one “naivno djetinjaste“ prognoze i rješenja otvaraju pogled prema jezgri, strukturi društva i njegovog djelovanja. Što znači jednakost i demokracija, možemo li i smijemo li biti drugačiji, ima li nada smisao, što znači vladati (biti Deus ex machina), a što pobijediti? Naslov istraživanja u GMK je Skica za film. U njemu će umjetnica, kroz radionice sa djecom (Ljubljana/Zagreb) izrađivati skice i nacrte, scenoslijede, kostime i objekte, koje će kasnije koristiti u videu i instalaciji. Kroz razgovore sa djecom radit će na tekstu koji će biti korišten kao scenarij za film u kojem će glumiti odrasli. Neža Knez rođena je u Ljubljani 1990. godine. 2014. diplomirala je kiparstvo na Akademiji za likovnu umjetnost i dizajn, gdje nastavlja magistarski program pod mentorstvom profesora Jože Baršija. Za svoj rad dobila je najviše priznanje Summa Cum Laude (2017). Sudjelovala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Sloveniji i inozemstvu te je primila nekoliko nagrada, uključujući nagradu Ministarstva kulture, Grant za mobilnost (I - Portunus, Goethe Institut) Ljubljana, priznanje UL ALUO i nagradu UL ALUO za iznimnog studenta postignuća, nagrada za inovativan pristup grafičkoj umjetnosti, Prešernova studentska nagrada Sveučilišta u Ljubljani i nagrada OHO Group. Dobitnica je dvogodišnje rezidencije za mlade umjetnike u Kreativnom centru Švicarija i sudionica WHW akademije u Zagrebu. Živi i radi između Ljubljane i Zagreba. U trenutku početka Otvorenog studija sredstva Grada ZAgreba i Ministarstva kulture još uvijek nisu poznata. Rad GMK podržava INA d.d., Zaklada Kultura nova, Erste fond solidarnosti i FFAI. NAPOMENA: S obzirom na aktualnu epidemiološku situaciju neće biti službenog otvorenja,već ćete Otvoreni studio moći pogledati svake srijede od 16 do 20h (27.1., 3.2., 10.2. i 17.2.) uz razgovor s umjetnicom. Molimo da nam se, ako ste u mogućnosti, najavite na info@g-mk.hr.
02/01/2021.
Za početak 2021. godine predstavljamo rad Vide Guzmić, pobjednice natječaja za produkciju i izlaganje novog rada Tvornica, pod nazivom „Sjene njenih slika„. Tijekom mjeseca prosinca umjetnica je koristila prostor Galerije kao svoj studio, prostor u kojem se isprepliću procesualnost i produkcija. „Naivno za žene“ bio je radni naslov prihvaćenog prijedloga istraživanja arhiva amaterske umjetnice Sofije Guzmić, umjetničine bake, i intervencije u kolekciju bakinih nikad do sad izloženih slika. Ideja za rad proizašla je iz nastavka istraživanja feminističke geografije uz fokus na suodnos amaterske i profesionalne umjetničke pozicije. Važna je činjenica da je ovaj rad smješten upravo u prostor Galerije Miroslav Kraljević čije se djelovanje sve do sredine devedesetih godina povezuje s amaterskom umjetnošću. Sofija Guzmić je kao glavnu tehniku koristila slikanje na staklu – na poleđinama slika vidljivo je da je riječ o periodu osamdesetih i devedesetih godina. Njene su slike nastajale kopiranjem, precrtavanjem i kolažiranjem što su ujedno i tehnike koje prisvaja Vida Guzmić, koristeći ih u analizi i dubljem shvaćaju bakinog umjetničkog stvaralaštva. U ovom radu umjetnica eksperimentira sa bojom i svjetlom pozivajući se na osjetila i iskustvo, čineći prostor galerije mjestom bliskog susreta tradicionalnih i suvremenih pristupa umjetničkom ali i amaterskom radu. Vida Guzmić (r. 1986., Zagreb), bavi se slikom, videom i zvukom. Magistrirala je Nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. završila je Ženske studije i program Kustoske platforme 2013. Izlaže od 2009. u Hrvatskoj i inozemstvu, rezidentica na V2_Summersessions Test Lab, V2_Institute for unstable media u Rotterdamu 2016 i KulturKontakt Austria u Beču 2017. Polaznica WHW akademije u Zagrebu 2018, i Home Workspace programa, Ashkal Alwan, u Beirutu 2019. Recentni radovi bave se rodnom geografijom, odnosima između objekata i subjekata i mrtvim prirodama. Djeluje kao samostalna umjetnica i u mnogim suradničkim i angažiranim projektima. Od 2012-2018 članica je kolektiva Prostor je Taktika. Organizira i vodi radionice kroz Studio Pangolin, umjetničke organizacije čija je članica od 2013. Dio je nedavno formiranog kolektiva Zvukospjevi (s Nicole Hewitt i Ivanom Slipčevićem). Živi i radi u Zagrebu.
15/12/2020.
Dragi naši, S veseljem vam prezentiramo video performansa umjetnice Egle Oddo pod nazivom Performative Habitats. Performans je bio dio projekta koji je obuhvaćao i izložbu pod nazivom Pet kratkih priča te panel raspravu provedeno u suradnji sa ZMAG-om te stručnjacima iz područja biologije i ekologije te agronomije sa Sveučilišta u Palermu. https://vimeo.com/490746077 Performans će biti dostupan na Vimeo stranici GMK do 22.12.2020.








