Inspirirani projektom litopunkture, geomantijom ali i širom praksom Marka Pogačnika kustoski tim GMK pozvao je Tina Dožića, Luanu Lojić i Jasena Vodenicu da novim produkcijama odgovore na umjetnikov rad. Vodeći se osjetilnim promišljanjem predstavljaju radove koji uspostavljaju nove odnose zanemarene podsvijesti i neposredne okoline.
Umjetnička praksa mlade francuske umjetnice Sare Sadik posvećena je istraživanju mladenačke kulture magrebske dijaspore u Marseilleu. Dokumentiranjem i dekonstrukcijom mladenačke kulture radničke klase, kroz reference povezane s rap glazbom, jezikom i modom, Sadik stvara narative koji iz dokumentarnog prelaze u znanstveno-fantastične scenarije. Unutar fikcijskih narativa poseban naglasak stavlja na istraživanje ranjivosti maskuliniteta i njegove reprezentacije.
Dugogodišnji suradnici GMK - Studio Pangolin i Neža Knez organiziraju radionicu za djecu osnovnoškolske dobi "Prijedlozi i pokušaji" Studio Pangolin poziva sve zainteresirane da se prijave na radionicu “Prijedlozi i pokušaji”. Radionica će se održavati u dva termina: 24. i 25. rujna i 1. listopada 2022., od 10 do 12 sati u maloj dvorani Pogona Jedinstvo (Trnjanska struga 34, Zagreb ). Voditeljica radionice je Neža Knez. Radionica potiče djecu (7-13 godina) da kroz vizualni jezik materijaliziraju vlastito mišljenje i slobodno izražavanje. Kroz dijalog osmišljavamo predmete i kostime, te ih koristimo za scenografiju fiktivnog svijeta. Radionica se fokusira na medij crtanja, upotrebljanje raznih materijala i izrađivanja maski za koje izmišljamo fiktivne svijetove. Poslije oba ciklusa radionice prezentirat ćemo proces 13. listopada u maloj dvorani Pogona Jedinstvo. Radionice su edukativne i umjetnici i djeci što može potaknuti razmišljanje koje nadilazi okvire radionica. Što znači učiti i biti učen? Gdje je granica? Kako doći do kreativnog dijaloga; kako se slušamo, surađujemo, kako kritički razmišljamo? Radionice su besplatne i održavaju se u dva vikrnda (24/25.9 i 1.10; 10 do 12 sati). Tko se može prijaviti? Mogu se prijaviti djeca između 7 i 13 godina. Poželjno je da budu prisutna oba dva dana radionice (24/25.9.) ili subotu 1.10. Kako se prijaviti? Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem maila: nezakn@gmail.com. Rok za prijavu prvog vikenda je 23.rujna 2022., a rok za prijavu drugog vikenda je 30. rujna 2022. Broj sudionica/ce je ograničen. Za sve dodatne informacije možete nas kontaktirati putom e-maila: nezakn@gmail.com. O voditeljici radionice: Neža Knez rođena je u Ljubljani 1990. Godine 2014. diplomirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti i dizajna u Ljubljani, gdje je nastavila magistarski studij. Zadnjih par godina posvećena je mediju filma te koreografiji prostora u proširenom smislu. Već tri godine živi i radi u Zagrebu.
Noćna lutanja i slatkoća otpuštanja kontrole obilježila su mladost Thomasa Cap De Villea. Njoj se ponovno vraća kroz minuciozno slaganje, interveniranje ali i manipuliranje ostatcima prošlog života. Umjetnik postaje svojevrsni dramaturg, možda i vlastiti terapeut, koji životne epizode reinterpretira u gustim slojevima papira i ljepljivih traka.
Glorija Lizde, Kako je izgledalo moje lice prije rođenja mojih roditelja? Tijekom Prvog svjetskog rata po prvi je puta u povijesti zakonom definirano da odrasli pojedinac mora imati identifikacijski dokument s osnovnim osobnim podacima. No koji se još slojevi identiteta skrivaju iza jednog autoportreta i nekoliko redaka bazičnih informacija? Pitanje višedimenzionalnosti identiteta seže daleko u prošlost. Sociološka, filozofska i religijska praksa upućuje na uspomene i sjećanja; na sve što je prethodilo postojanju pojedinca. Inspirirana religijsko-filozofskim pravcem, umjetnica Glorija Lizde stvara rad: „Kako je izgledalo moje lice prije rođenja mojih roditelja?“. Oksimoronsko pitanje (koan) zen budizma pobuđuje potrebu za istraživanjem utjecaja okoline na sve aspekte identiteta osobe. Umjetnica pažnju posvećuje sjećanjima, onim zabilježenim u fizičkom obliku i onim koji su uslijed brojnih ponavljanja postali dio obiteljskog narativa. Cjelina instalacije može se opisati kao autoportret. U središtu je ručno šivani poplun, nastao  u maniri sjevernoameričke tradicije šivanja tzv. memory quilts. Memory quilt (u slobodnom prijevodu poplun sjećanja) izrađuje se kao uspomena za člana obitelji koji prolazi veliku životnu promjenu. Tako je umjetnica zabilježila period selidbe iz obiteljskog doma šivajući poplun od svoje stare odjeće koja je simbolično označila njezino odrastanje. U poplun je ušila i fotografije četiri generacije obitelji čime je potencirala potrebu za stvaranjem kohezivnog narativa. Poplun sastavljen od fragmentiranih uspomena s fotografija i značenjem ispunjene tkanine postaje totem obitelji: pažljivo utkani tragovi sjećanja poticaj su na konstruiranje cjeline o obiteljskoj dijeljenoj povijesti. Imaginarij se potom fokusira na umjetničin otjelovljeni identitet. Referirajući se na usporedbe koje međusobno povezuju članove obitelji (na primjer: imaš mamine oči) umjetnica uzima dijelove lica svojih predaka i kolažira ih u vlastito lice. Tako se direktno referira na ljudsku potrebu za pripadanjem. Filozof Maurice Halbwach teoretizira ovisnost sjećanja pojedinca o kolektivnom sjećanju. Memorija osobe satkana je od razmjena kolektivnih uspomena grupe kojoj osoba pripada. Dijelovi umjetničina lica postaju živući podsjetnici na sve njoj bliske pretke. Individualizam se pri tome manifestira u kompozitnom slaganju podsjetnika u istovremeno poznato i sasvim novo lice. Reflektirajući odnose u obitelji, umjetnica izlaže i dvije serije po 24 fotografije koje prikazuju perspektivu roditelja. Predajući kreativni imperativ majci i ocu umjetnica postaje subjekt izloška te otvara podtemu percepcije sebe u direktnom odnosu s drugim članom obitelji. U relacijskim procesima stvaramo vlastitu varijantu svijeta. Neke od temeljnih uspomena proizlaze iz „priča“ drugih o nama: pogled na nas kroz oči druge osobe kontekstualizira self i podupire osjećaj cjelovitosti. Instalaciju zaokružuje temeljnim objektom u stvaranju usustavljene cjeline (osobnog) arhiva: dokumentom. Izlaže trudničku knjižicu kao bilješku svog početka, kao memoriju prvog odnosa ikada (s majkom) i kao opipljivi dokaz jednog vremena. Poznavatelji zen koana (koji je potaknuo nastanak instalacije) kažu kako bi osoba prije trebala pokazati svoje lice nego ga opisati riječima. Ovim projektom umjetnica je proniknula u kompleksnost vlastitog identiteta na koji su značajno utjecali obiteljski odnosi. Pružajući pogled na obiteljsku i osobnu intimu publici, na sebi je svojstven način otkrila kako bi izgledalo njezino lice prije rođenja njezinih roditelja. BIO Glorija Lizde rođena je 1991. godine. Završila je preddiplomski studij Filma i videa pri Umjetničkoj akademiji
Naslov rada Paule Tončić "Cvijet, poliester, plastika, 15x8x91, orhideja, bijela" deskriptivno nas uvodi u istraživanje imitacija stvarnosti s umjetnim biljem kao fizičkom okosnicom. Izložbu možete posjetiti između 9.4.-5.5.2022.
Otvoren je natječaj za produkciju i izlaganje u GMK - Tvornica 2022. Koncept Tvornice usko je povezan s generalnim nedostatkom prostornih i financijskih uvjeta za razvijanje radova koji nisu nužno profitabilni. Kao i prethodnih godina, natječaj je rezerviran za radove koji su u povojima, ideje i koncepte koji još uvijek nisu otjelovljeni. Na natječaj se mogu javiti samostalni umjetnici ili kolektivi iz Hrvatske.
Drugi ovogodišnji Otvoreni studio ugostit će plesni kolektiv Škvadra, skupinu devet mladih profesionalnih plesnih umjetnika. Jedan od glavnih interesa Škvadre je suradnja s drugim plesačima, ali i umjetnicima koji djeluju u različitim medijima. Također, vođeni potrebom za promjenom i osvježenjem plesne umjetnosti u Hrvatskoj kroz svoje radove žele kazalište i ples približiti publici te ga učiniti pristupačnim, novim i izazovnim.