Kustoska platforma je program koji djeluje jedanaest godina kroz organizaciju edukacija iz kuriranja i kustoskih praksi, a od prošle godine program je proširen u područje izvedbenog—studijima iz performativnih formi te razvoja kustoskih praksi unutar te grane izvedbenih umjetnosti. Ovogodišnju Kustosku platformu: Performativne studije slučaja posvetit ćemo sintagmi historijskog ludila, jer kao što obrazlaže Adams Scall u knjizi Ludilo u civilizaciji: “Ludilo je, dakle, na važne načine neizbrisiv dio civilizacije, ono nije smješteno izvan nje. Ono je problem koji uporno opsjeda našu svijest i naš svakodnevni život. Ono je stoga u isti mah rubno i sve prije nego rubno." Tako ćemo kroz procesualno orijentirani koncept programa uočavati zajedničke silnice između antropoloških, filozofskih i historijskih odnosa društva/pojedinca i ludila—dovodeći ih u izvedbeno/istraživačkom smislu u korelaciju s performativnim formama koje i same imaju antropološke korijene—poput igre, rituala, demonstrativnog izvođenja, live arta, art propagande, manoeuvrea, performativne priče, tableaux vivanta, provokacije, medijskog performansa, re–enactmenta, maskerade te gozbe. Program KP: Performativne studije slučaja obuhvaća: projektne radionice Saše Božića (deFacto Theatre), Sonje Pregrad, Zvonimira Dobrovića (Domino/Queer) i Bojana Jablanovca (Via Negativa); predavanja Gorana Sergeja Pristaša (Bad Co.), Dragana Živadinova (Noordung), Paola Magellija, Sibile Petlevski i Suzane Marjanić te suradnju s Galerijom Miroslav Kraljević, koja će s polaznicima
Urednici časopisa Flaneur održat će trodnevnu radionicu u suradnji s Galerijom Miroslav Kraljević u periodu 14.-16.6.2019. Koristeći psiho-geografske i kolaborativne strategije, radionica će pružiti kreativno čitanje gradskog pejzaža koji otkriva skrivene slojeve i mitologije mjesta. Urednici časopisa i 15 sudionika prostor GMK-a pretvorit će u privremenu redakciju u kojoj će se kolaborativno i interdisciplinarno pristupiti izrađivanju jedinstvenog časopisa. Sudionici će se upoznati s kulturnim tehnikama flaneuringa i narativnim strategijama psihogeografije. Magazin će biti posvećen istraživanju Martićeve ulice. Radionica je primarno namijenjena fotografima, ilustratorima, arhitektima, urbanistima, povjesničarima, piscima, umjetnicima, izvođačima i grafičkim dizajnerima ali i ostaloj zainteresiranoj publici.U prijavi se kratko predstavite i napišite zašto želite sudjelovati. Nakon odabira sudionika dobit ćete daljnja uputstva. Prijave se šalju na engleskom jeziku. Radionica se održava na engleskom jeziku. Rok za prijavu je 7.6.2019.Molim pošaljite prijave na: grashina@flaneur-magazine.com & fabian@flaneur-magazine.comO Flaneur časopisu:Flaneur je nomadski, nezavisni časopis koji se fokusira na jednu ulicu po broju. Časopis obuhvaća kompleksnost pojedine ulice, njezine slojeve i fragmentiranu prirodu s naglašenim književnim pristupom u obradi pojedinih tema. Sadržaj časopisa kreiraju umjetnici različitih disciplina, a tim časopisa provodi dva mjeseca na lokaciji pripremajući novi broj. Časopis nastaje kroz kolaborativni, impulzivni i nekonvencionalni pristup te pokušava iz perspektive jednog mikrokozmosa ispričati
Dvodnevni mini-hackathon okupit će skupinu ljudi iz različitih područja koji će u manjim grupama pokušati osmisliti rješenja za socijalne probleme koje smatraju važnima. Poseban će fokus biti na iznalaženju inovativnih financijskih mehanizama, a najvažniji segment radionice upravo je proces „hakiranja“ postojećeg sustava i pronalaska novih rješenja. Hackathon će se održati na hrvatskom i engleskom jeziku, a ovisno o interesu sudionika postoji mogućnost javne prezentacije u sklopu projekta “Čvorište trika, varke i prerušene ljubavi” u G-MK po završetku radionice. Zainteresirani kandidati mogu se prijaviti i ukratko predstaviti na: info@formsofownership.com Rok za prijavu je 20. svibnja.  Vienne Chan diplomirala je Umjetnost u javnom prostoru i nove umjetničke strategije na Sveučilištu Bauhaus u Weimaru. Posebno ju zanima socioekonomska problematika i načini na koje bi se financijska infrastruktura mogla bolje prilagoditi društvenim potrebama. Neke od svojih ideja predstavila je na Europskoj konferenciji za modernu monetarnu teoriju u Berlinu (2019) i na Money Lab-u #6 u Seigenu (2019). Izlagala je u NGBK (Berlin), Platforma Revolver (Lisabon), CCA Tel Aviv, Kunsthausu Dresden i Armory centru (Los Angeles). 
Svijetlo, boja, prozirnost, zvuk i kombinacija ova četiri elementa baza su za uzgoj digitalne biljke, a svaki element ima maksimalnu vrijednost od 100. Igrač se nalazi u poziciji balansiranja svih elemenata te traženja optimalnih uvjeta za održavanje biljke na životu. Programirajući igru Darko je unio više od 8 milijardi mogućih kombinacija ispreplitanja zadanih elemenata te jednako toliko različitih vizualnih reprezentacija stvorenih biljki. Videoigra je zamišljena kao spekulacija o mogućim digitalnim prijevodima biljnog svijeta te kako se sam koncept flore redefinira u digitalnom okruženju. Mnogi vizualni elementi nastalih biljaka eksplicitno su inspirirani predlošcima iz prirode dok neki primjeri svojom bojom i teksturom te prostornom pozicijom sugeriraju nedovršeni proces, heterogenu strukturu. Kroz lišće, stabljike i korijenje različite sorte digitalnih biljki umrežene su u hibridni organizam u nastajanju. Devedesetih godina pojavio se Tamagotchi - digitalni kućni ljubimac, a princip Darkove igre blizak je upravo tom modelu. Ideja brige i odgajanja zdravog kućnog ljubimca na vrlo bazičan način replicira modele iz stvarnog života. Nepravilna briga rezultira smrću međutim jednako tako ljubimca jednostavno vraćamo u život resetiranjem Tamagotchi uređaja. Byl-ka naizgled također igraču dodjeljuje poziciju moći u okviru koje slobodno stvara svoju biljku ali nepredvidljivost odnosa između zadanih elementa onemogućava potpunu kontrolu nad vlastitom florealnom
. Laura Netz Razgovor putem online veze (30 min + Q&A) Vitalni materijalizam. Život rudarstva. Početak u 19:30 Zanimajući se za Antropocen, promišljam kako u svom umjetničkom i kustoskom radu mogu prokazati eksploataciju prirodnih resursa. Kako bismo primili sve informacije koristimo komunikacijske kanale, tehnološke kanale u čijem se procesu nastanka koriste minerali. Bilo koji dio hardvera, ovisi o izvoru tih prirodnih bogatstava. Trenutno, u izradi računala koristi se mnoštvo rijetkih minerala. Istražujući procese produkcije i nastanka tih tehnologija, otkrila sam da većina minerala dolazi iz nekadašnjih kolonija koje su zbog kolonijalističkih politika pretrpjele zlostavljanja i iskorištavanja. Upravo sada, Kongo pati zbog post-nacionalne politike temeljene na imperijalističkom kapitalizmu koji je intenzivno tehnologiziran. U Kongu, crvene rudnike ne regulira vlada. Zelene rudnike kontrolira vlada Konga i izdaje certifikate o autentičnosti Europskoj uniji i korporacijama u SAD-a. Međutim, crvene rudnike vode i kontroliraju gerilske skupine koje iskorištavaju djecu za rad i zahtijevaju izmještanje ljudi nasilnim preseljenjem što dovodi do gladi i loših higijenskih uvjeta života. Ovisnost računalnih tehnologija o mineralima transformira geografski diskurs u geološku dimenziju. Interes prema materijalima leži u takozvanoj materijalizaciji medija pri čemu geofizički elementi izražavaju manjak resursa, tehnologizirane režime, geopolitiku rada, iskapanje u rudnicima i posljedice viška elektroničkog otpada.
Tin Dožić završio je studij psihologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. U svojoj praksi polazi od medija zvuka, a bavi se terenskim snimanjem, radiom, eksperimentalnom glazbom i instalacijama. Svoj rad temelji na istraživanju medija kroz prakse izrade vlastitih elektroničkih instrumenata, aproprijacije zastarjelih tehnologija i reciklažu. Svojim radom proitkuje ulogu tehnologije i medija u zagađenju okoliša planete Zemlje te poveznicu prirodnih resursa i tehnologije. Teme od interesa su DIY kultura, antropocen i geologija, alkemija, susret znanosti i umjetnosti, spavanje i snovi. Izlagao je i nastupao na raznim platformama u Hrvatskoj i inozemstvu, samostalno i u kolaborativnim projektima (Summer Sessions @V2_ Rotterdam, Creart @LAVA Valladolid, Galerija Prozori, ZK/U Berlin, Izlog suvremenog zvuka, MIMO, Sine Linea, Sound art inkubator – Zagreb, Device art @Prag). Dožićev rad Elektromagnetizmi – 14 jednostavnih interakcija s elektroničkim uređajima odabran je da predstavlja Hrvatsku na Palma Ars Acoustica Award 2018 u organizaciji European Broadcasting Union, a rad Pjesme za antropocen osvojio je nagradu Zlatna lubenica u sklopu Media Mediterranea festivala u Puli, 2018.Otvoreni studio bit će moguće posjetiti: 16.3. - 23.3. - 4.4. u terminu 19-22hProgram Otvoreni studio financiran je sredstvima Ministarstva kulture.Rad GMK podržava Zaklada Kultura Nova