Katarina Šoškić predstavit će film koji je nastao kao dio doktorskog istraživanja na Fakultetu primijenjenih umjetnosti u Beču. Istraživanje je fokusirano na obalni turizam u zapadnoj Europi i zemljama u tranziciji. Potonji primjeri divljeg turizma autorici pomažu da pronađe i naglasi probleme u područjima gdje se transformacija krajolika provodi suptilnije. Ono što ostaje nevidljivo i ono što postaje očigledno u ovim usporedbama služi kao temelj za svaki pojedini slučaj naglašavajući položaj turista i njihovih susreta s pojedinim turističkim lokalitetima, izgradnja, održavanje i funkcioniranje takvih lokaliteta u odnosu na raznolike uspješne i neuspješne implementacije turističkih atrakcija.Druga faza istraživanja “The tourist: zones, seasons and field in between” služi kao uzorak za ispitivanje autoričinih alata istraživanja, fotografije i teksta, njihovoj međuovisnosti i potencijalnoj nužnosti. Nakon prve faze "Poolsides i spring board", film “Tourist agency" zamišljen je kao namjerni "skok" u “stvarnost” i propitivanje relevantnost osobnog iskustva nasuprot formalnog teorijskog pristupa koji je obilježio prethodnu fazu.Katarina Šoškić ove je godine pozvana da sudjeluje u rezidenciji u organizaciji Galerije Miroslav Kraljević. Rezidencija je usmjerena na kritičko ispitivanje utjecaja turističkog razvoja na području Hrvatske.Katarina Šoškić je umjetnica iz Beograda, a trenutno živi u Beču. Zanima ju moć slike - način na koji bi se narativne karakteristike slike mogle iskoristiti za ispitivanje društvenih struktura. Šoškić koristi fotografiju i tekst kako bi istražila i analizirala društvene fenomene, kulturu i subkulturu, utjecaj tradicije i povijesti, konstrukcije društvenih uloga te temeljne psihološke mehanizme. Od listopada 2016. provodi doktorskom umjetničko istraživanje na Fakultetu primijenjenih umjetnosti u Beču. Provodi istraživanje o turizmu i turističkim zonama na europskoj obali.Rezidencija je ostvarena uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Gradskog ured za obrazovanje, kulturu i sport. 
Tranzijentna rupa (Varijacije) VII 6.-13. 10. 2018. Galerija Miroslav Kraljevic (G-MK) Šubićeva 29 - 10000 Zagreb  Prilog izložbi dali: Atzgerei Productions, Arnold Berger, Vitar Drinkovic, Sophie Dvořák, Alexander Felch/Aisek Ifraimov, Hrvoje Hiršl, Christoph Hoeschele, Harald Hund, Ana Muscet, Vladimir Novak, Anja Nowak, Jaysha Obispo, Predrag Pavic, Jeroen van Amelsvoort, Anna Vasof, Stefan Voglsinger, Jan Vormann, David Wauters, Hui Ye i ostali. Otvorenje: 6.10.2018, 19h Uvod: Istraživanje tranzijentnih rupa – Nestacionarnost kao umjetnički koncept / kao znanstvena partikularnost   Performansi UŽIVO:   T_A-Z (A) Paul Gründorfer koristi postupke koji se oslanjaju na procesualnost kao metodu istraživanja zvučnih svjetova i reallizaciju prostorno specifičnih (site specific) instalacija. Umjetnik razvija zvučne sisteme u stvarnom vremenu koji su autonomni u odnosu na prostornu konstelaciju, ili pak reagiraju u odnosu na to kakva je konstelacija. Proučavajući susrete i odnose analognog i digitalnog, strukturiranih i improviziranih elemenata, njegov se rad usredotočava na apstraktnu pojavnost zvuka i njegov fizički učinak. Gründorfer u  umjetničkom radu istražuje varijabilne veze među odašiljateljsko-primateljskim mrežama, što mu služi kao konceptualni okvir za eksperimentiranje sa zvukom i postupkom prijenosa informacija.  http://tricx.net/   Tin Dožić (HR) – U/kroz prazne prostore Zvučni performans za zvukove koji ne vibriraju kroz zrak i one na koje utječe oblik praznog prostora koji ih okružuje. Elektromagnetske emisije, miksanje bez inputa, prethodno pojačani šum te fizičko filtriranje stvaraju teksture i šumove koji vibriraju kroz prostor.   Tin Dožić (1989.) završio je studij psihologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu te Akademiju likovnih umjetnosti, smjer Novi mediji, također u Zagrebu. Medij zvuka je polazište za njegovu umjetničku praksu, a polje njegove djelatnosti uključuje multimediju, snimanje van studija, radio, eksperimentalnu muziku, djela u javnom prostoru i instalacije. Radovi mu se baziraju na istraživanju medija kroz praksu razvoja vlastitih električnih instrumenata, aproprijaciju zastarjelih tehnologija te reciklažu. Trenutne teme interesa su mu medijska arheologija, antropocen te DIY kultura.   DJ: Soziale Plastik Beuys (A)   Kustosi: Alexander Felch i Hrvoje Hiršl   O projektu: Istraživanje tranzijentnih rupa (ITR) je hibridni kustosko-umjetnički projekt i simpozij, koji je u ljeto 2017. godine započeo bečki umjetnik i kustos Alexander Flech. Naziv projekta odnosi se na koncept za multimedijsko umjetničko djelo koje, zapravo govoreći, ne može biti materijalno ostvareno pošto se samo bavi temom pomične praznine – tranzijentnom rupom.   Uzduž i porijeko poda bijele, trodimenzionalne sobe mala crna rupa konstantno se i nasumično giba. Rupa je istovremeno tamo i nije tamo. Portal je koji vodi nikud. No je li zaista tako? Ne vodi li možda ka transcendeciji, drugoj realnosti, ili se možda pak radi o tome da je naša stvarnost shvatljiva isključivo kroz ovakvo liminalno iskustvo ničega?   Unatoč tome što je ovaj koncept lako razumljiv, nemoguće ga je reprezentirati u stvarnosti. Ne postoji način na koji bi se prikazala prava rupa koja se miče kroz prostorvrijeme, ako isključimo virtualne digitalne simulacije. https://www.youtube.com/watch?v=bbFzbsy3pxE Sudionici projekta Tranzijentna rupa (Varijacije) pozvani su stoga da ponude vlastitu interpretaciju ovog problema te da razviju sredstva za reprezentaciju, bilo umjetničkim ili znanstvenim postupkom, procesa koji se ne mogu prikazati u stvarnosti. Cilj projekta,
Na sljedećim linkovima možete pronaći i preuzeti časopis "Šum", koji izlazi u koprodukciji više slovenskih oragnizacija, galerija i muzeja, iz Ljubljane, Maribora i Celja. U časopisu se kroz očište umjetnosti pokrivaju znanstvene i opće društvene teme. Šum br.1. Autori tekstova: Izidor Barši, Pia Brezavšček, Katja Čičigoj, Jovita Pristovšek Uredništvo: Izidor Barši, Pia Brezavšček, Tjaša Pogačar, Andrej Škufca Lektura: Miha Šuštar Tisk: Demat, d. o. o., Ljubljana Naklada: 400 izvodov Izdavač: Društvo Galerija Boks, Marije Hvaličeve 14, 1000 Ljubljana   Šum br.2. Autori tekstova:Jovita Pristovšek, Kaja Kraner, Chantal Mouffe in Jernej Kaluža Uredništvo: Pia Brezavšček, Tjaša P. Pogačar, Izidor Barši, Andrej Škufca Lektura: Miha Šuštar Prijevod: Miha Šuštar in Tjaša Pogačar Oblikovanje: Ajdin Bašić Tisk: Demat, d. o. o., Ljubljana Naklada: 300 izvodov Izdavač: Društvo Galerija Boks, Marije Hvaličeve 14, 1000 Ljubljana   Šum br.3. Autori tekstova: Aleš Mendiževec, Pia Brezavšček in Jernej Kaluža, Kaja Kraner, Tomo Stanič, Domen Ograjenšek Prijevod : Hito Steyerl, V bran revne podobe Uredništvo : Tjaša Pogačar Podgornik, Izidor Barši in Andrej Škufca. Oblikovanje: Ajdin Bašić Lektura in prevodi: Miha Šuštar Tisk: Stane Peklaj Naklada: 300 izvodov Izdavač: Društvo Galerija Boks, Marije Hvaličeve 14, 1000 Ljubljana   Šum br.4. Uredništvo: Izidor Barši, Kaja Kraner, Domen Ograjenšek, Tjaša Pogačar, Tomo Stanič, Andrej Škufca Autori tekstova: Jože Barši, Pia Brezavšček, Kaja Kraner, Jovita Pristovšek, Tomo Stanič Design: Ajdin Bašić Dizajn: Linda Soderholm Lektura: Miha Šuštar Print: Demat, d. o. o.Naklada: 300Izdavač : Društvo Galerija Boks, Marije Hvaličeve 14, 1000 Ljubljana   Šum br.5. Autori: Marko Bauer, Nick Land, Hamid de Oliveira, Ostanek vodikovega elementa, Tjaša Pogačar, Nejc Slukan, Andrej Škufca, Aljaž Zupančič Uredništvo ovog broja: Andrej Škufca, Marko Bauer, Tjaša Pogačar, Andrej Tomažin Uredništvo: Izidor Barši, Kaja Kraner, Tjaša Pogačar, Andrej Škufca Dizajn: Ajdin Bašić Dizajn i prijelom: Anja Delbello & Aljaž Vesel / AA Lektura: Miha Šuštar Prijevod: Marko Bauer, Andrej Tomažin Print: Demat, d. o. o., Ljubljana Naklada: 300 izvodov Izdavač: Društvo Galerija Boks, Marije Hvaličeve 14, 1000 Ljubljana   Šum br.6. Autori tekstova: Izidor Barši in Kaja Kraner, Mlade kritičarke [sic!], Maja Breznik, Martin Hergouth, Eva D. Bahovec, Michel Foucault (prevod) Uredništvo ovog broja: Kaja Kraner i Izidor Barši Uredništvo: Izidor Barši, Kaja Kraner, Tjaša Pogačar, Andrej Škufca Dizajn: Ajdin Bašić Dizajn i prijelom: Anja Delbello & Aljaž Vesel / AA Lektura: Miha Šuštar Prijevod: Marko Bauer, Andrej Tomažin Print: Demat, d. o. o., Ljubljana Naklada: 300 izvodov Izdavač: Društvo Galerija Boks, Marije Hvaličeve 14, 1000 Ljubljana   Šum br.7. Autori tekstova: Marko Bauer, Irena Borić, Gilles Deleuze in Felix Guattari (translation), Kazimir Kolar, Jan Kostanjevec, Primož Krašovec, Nick Land (interview), Tjaša Pogačar, Andrej Škufca, McKenzie Wark (translation), Aljaž Zupančič. Uredništvo ovog broja: Marko Bauer, Tjaša Pogačar, Andrej Škufca, Andrej Tomažin Uredništvo: Izidor Barši, Kaja Kraner, Tjaša Pogačar, Andrej Škufca Dizajn: Ajdin Bašić Dizajn i prijelom: Anja Delbello & Aljaž Vesel / AA Lektura: Miha Šuštar Prijevod: Marko Bauer, Andrej Tomažin Print: Demat, d. o. o., Ljubljana Naklada: 300 izvodov Izdavač: Društvo Galerija Boks, Marije Hvaličeve 14, 1000 Ljubljana   Šum br.8. Autori tektova: Pia Brezavšček, Maja Burja, Laboria Cuboniks, Katja Čičigoj, Kaja Kraner, Domen Ograjenšek, Jasmina Šepetavc, Tadej Vindiš Urednica ovog broja: Tjaša Pogačar Uredništvo: Izidor Barši, Kaja Kraner, Tjaša Pogačar, Andrej Škufca Dizajn: Ajdin Bašić Dizajn i prijelom: Anja Delbello & Aljaž Vesel / AA Lektura: Miha Šuštar Prijevod: Marko Bauer, Andrej Tomažin Print: Demat, d. o. o., Ljubljana
Tijekom nesvakidašnjih ljetnih vrućina 2015. Ivan Hrkaš boravi na rezidencijalnom programu Kamov u Rijeci. Gotovo svakodnevno pohađa gradsko kupalište na Pećinama, koje domaći nazivaju Trojka (nekadašnja Dvojka). Provodeći kasna popodneva kao jedan od kupača, radeći sve što i drugi rade, sunča se i sklanja sa Sunčeva nišana, kupa i izležava, prevrće na prostirci, ogledava oko sebe. Povremeno odabire poneki kadar i iz prikrajka stisne okidač. Bez oklijevanja, slijedeći unutarnji glas 'sad'! S namjerom da ne remeti kućni red i ostane anoniman, posvećenost tom činu zadržava za sebe pa šest filmova ispucava priručnom idiot kamerom. Mogli bismo očekivati neku vrstu reportažne kronike, nizanje snapshotova, ali ova izložba  razotkriva drukčiji izbor koji nalaže da ga svrstamo u pejzažnu fotografiju ili, još preciznije, zbir eksplicitno prepoznatljivih krajolika i onih koji to nisu.   Zanimanje za gradsku plažu pokrenulo je autorovo zapažanje da prostorima kolektivnih rituala ne dopuštamo privatnost, zakidamo ih za intimno prisvajanje. Dakako, polazeći od tvrdokorne pretpostavke da je javno – javno, a privatno – privatno. Dokazati da je metafizičko prisvajanje fizički vidljivo i stoga prikazivo, usprkos neizvjesnosti kako to postići, izazvala ga je da se u tome okuša.    Šezdesetak fotografija (na izložbi je izloženo četrdeset osam radova) posložio je u konglomerat prepoznatljivih vizura obalnog pejzaža i fragmenata iz privatnih riznica njezinih stanara. Lokalitet kupališta snima njegujući uzajamnost dvaju polariteta, privatnog i javnog. Frontalne i simetrične, donekle čak i monumentalne panorame nadopunjuje snimcima iz blizine, naoko beznačajnim detaljima. U iskošenim kadrovima, asimetrično i nehijerarhično organiziranim kompozicijama iščitava se zanimanje za situaciju, a ne za pojedinca. Isto tako, primjećuje se odsutnost ikoničkog – nikada ne koristi portret, ne cilja na točno određenu osobu prema kojoj se mora postaviti simetrično i frontalno, odrediti se hijerarhijski. Nadilazi pojedince koji su uvijek tu negdje, ali izmaknuti iz očišta. Među licima, sva su jednako važna. U potrazi je za onim što se događa između njih. Odmjerava govor tijela, lovi geste i situacije. Zanima ga mjesto.   Prikazivačka je snaga ovih fotografija u sposobnosti utjelovljenja neprikazivog. U prijenosu nevidljive supstancije koju osjetimo, a ne možemo ju ni vidjeti ni imenovati (suprotno logici jezika gdje se neprikazivo može iskazati riječima). Čini se upravo zato što fokus zahvaća prazno mjesto ili je nejasno gdje se uistinu nalazi... Gledajući u njih, naša se pažnja ne zasiti odmah, niti pogled iscrpi sadržaj u trenuku. Ostaje lebdjeti između, kako bi se u predahu, ne gledajući u snimku izravno nego prolazeći izložbom, svijet Trojke protegnuou prostor iz kojega ga gledamo. U biti – ili na kraju krajeva – da se snimka dobro sagleda, bolje je dignuti glavu ili zažmiriti.1 A da bi se priča dovršila, potrebno ih je tako promatrati sve redom, jednu za drugom. Zbog toga i potreba za izložbom, repriziranjem događaja i uspostavljanjem drugog pogleda – pogleda u medij, fotografiju, a ne realnost kroz zaslon fotokamere. Budući da između fotografije i realnosti koju prikazuje nikada ne postoji potpuna podudarnost.2 Tada možemo shvatiti kako autor vidi prostor, a ne kakav je doista.   Primijetit ćemo da autor izbjegava izravne susrete pogledima...
Ekipa s kulturpunkta napravila je novi audio podcast koji vas vodi na izložbu Katerine Dude u GMK, a na kojoj je jedan od fokusa i pitanje tko ima pravo na fundus započet unutar samoupravnog ekonomskog sustava.Kulturpunktu hvala, a vi poslušajte ovdje: Audio vodstvo: Katerina Duda, "Što će nam fundus?"
Umjetničko-istraživački projekt Što će nam fundus umjetnice Katerine Dude započet je 2016. godine u okviru programa Otvoreni studio u Galeriji Miroslav Kraljević. Umjetnica se fokusirala na povijest Galerije i tada aktualno iseljavanje zaposlenika iz zgrade INA-e u Šubićevoj 29. Naracije o zgradi neizbježno su otvorile i priču o povijesti galerije i povijesti Kulturno-umjetničkog društva INA, osnovanom 1977. Iako u početku zamišljena kao izložbeni prostor za likovne umjetnike-amatere, u Galeriji početkom 1990-ih dolazi do promjene programske koncepcije te se profilira u smjeru izlaganja suvremenih umjetničkih praksi. Angažman amaterskih i profesionalnih umjetnika pridonosi stvaranju hibridnog galerijskog fundusa koji je u narednih trideset godina cirkulirao između skladišta u galeriji, ureda u INA-inoj zgradi i privatnih domova bivših zaposlenika INA-e. Zajedno s kustosicama Galerije Miroslav Kraljević umjetnica ulazi u arhivu Galerije, razgovara s bivšim članovima i voditeljima KUD-a te bivšim kustosima/icama u Galeriji kako bi rasvijetlila ulogu INA-e u prikupljanju umjetničkih radova i odnos prema umjetnicima koji izlažu u galeriji. U kakvim su izlagačkim uvjetima djelovali umjetnici? Kako se formira tržišna i kolekcionarska vrijednost njihovih radova te tko ima pravo na fundus započet unutar samoupravnog ekonomskog sustava i paradigme ”kultura radnicima”?Katerina Duda diplomirala je studij novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U radovima polazi od tema grada i gradskog prostora, kroz site specific pristup, kombinirajući medije videa, fotografije, intervencije i akcije u javnom prostoru te društvenu praksu. Izlagala je na samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Živi i radi u Zagrebu.Izložbu i publikciju podržalo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Publikaciju možete pregledati i preuzeti ovdje.       Ti si malen, ja sam velik!   18.12.2015. – 23.01.2016.   Autorica istraživanja: Ana Kuzmanić   Pedagoške suradnice:  Ivana Đula i Milica Kostanić   Kustosice projekta: Ana Kovačić, LeaVene, Sanja Sekelj   Jezični suradnik: Ivo Žanić   Foto dokumentacija: Miran Kramar   Audio i video dokumentacija: Ana Kuzmanić   Tehnička oprema: Milan Bajić (TVZ)   Urednica kataloga: Ana Kuzmanić   Izdavač kataloga: KUD INA Galerja Miroslav Kraljević   Dizajn: Ivan Klis
link za pregled   Praktikum Kustoske platforme 2013. / 2014. – Suodnosi umjetnosti i proizvodnje   09.04.2014. – 19.04.2014.   Polaznici: Lorena Barić, Marijana Paula Ferenčić, Josip Horvat, Davor Konjikušić, Branimir Kopilović, Dunja Kučinac, Karla Lebhaft, Jelena Milić, Mateja Pavlić, Milica Popović, Ines Praprotnik, Sonja Švec Španjol.   Mentorica: Ana Kovačić Asistentice: Sanja Sekelj i Lea Vene Organizatorice: Ivana Mestrov i Mihaela Richter Koordinatorica: Mirna Rul Voditeljica čitalačke grupe: Ana Kutleša Izdavač publikacije: Galerija Miroslav Kraljević Urednice publikacije: Ana Kutleša, Ana Kovačić Lektura i korektura: Ana Kovačić Ilustracije: Martina Grlić Dizajn i priprema za tisak: Ivan Klis, Damir Prizmić